air-bubbles-230014_1920.jpg

VODA- koliko je važna?

Jedna od najljekovitijih tvari na cijeloj planeti, a vjerojatno i u cijelom svemiru je voda. Osnovni je sastojak od kojeg je građeno naše tijelo te čini oko 65-70% organizma. Ona čini oko dvije trećine tjelesne težine.

 Voda zauzima gotovo svaki djelić prostora oko tjelesnih stanica, kao i unutar njih. Ima važnu ulogu u transportu hranjivih tvari kroz organizam, regulira tjelesne funkcije i rad pojedinih organa i organizma u cjelini, eliminira štetne tvari iz organizma i pomaže u održavanju tjelesne temperature. Ona služi kao otapalo vitaminima, mineralima i aminokiselinama. Voda pomaže i pri stvaranju makromolekula kao što su bjelančevine. 

     A kada pogledamo postotke vode u svakoj komponenti našega tijela tek onda shvatimo koliko je ona zastupljena u našem organizmu:
Mišići sadrže 75% vode
Mozak sadrži 90% vode
Kosti sadrže 22% vode
Krv sadrži 83% vode

Ovdje su samo neke od uloga vode:
Podiže energiju
     Ako osjećate umorno i iscrpljeno, potrebno je popiti čašu vode. Dehidracija pripada skupini najčešćih razloga koji stvaraju osjećaj umora. Voda potiče izmjenu hranjivih tvari u stanicama i, što je najvažnije, pomaže kod prijenosa kisika do svih dijelova organizma. Popijete li dovoljno vode, vaše srce neće biti pod velikim opterećenjem. Naime, ukoliko organizmu nedostaje vode, srce otežano pumpa krv kroz tijelo.

Smanjuje stres
     Ako smo često pod stresom, možda će se činiti neobičnim, ali treba popiti čašu vode. Naime, svi naši organi, uključujući i mozak, trebaju vodu da bi normalno funkcionirali. Ukoliko u našem organizmu nema dovoljno vode, mozak će biti izložen većim naporima, a to će dovesti do stresa.
Voda čini oko 80% tkiva mozga. Jedno istraživanje je pokazalo da, ukoliko tijelu nedostaje samo pola litre vode, povećava se razina kortizola, hormona koji uzrokuje stres.
Izgrađuje mišiće
     Ukoliko želimo na jednostavniji i učinkovitiji način povećati mišićnu masu, trebamo piti puno vode. Voda igra važnu ulogu u našem organizmu, stoga se njena važnost ne smije zanemariti. Unos vode neće samo poboljšati izgradnju mišićne mase, već će spriječiti nastanak grčeva mišića i povećati njihovu izdržljivost. Istraživanja su pokazala da pad razine vode od 3 do 4% može smanjiti mišićnu snagu za 10 do 20%. Idealno je svakodnevno za svaki kilogram tjelesne težine konzumirati 0,6 ml vode.
Njeguje kožu
    Voda je važna za zdravlje i izgled kože. Pomaže u izlučivanju štetnih toksina iz tijela. Voda kožu hidratizira i sprječava njeno isušivanje. Ukoliko se unese dovoljna količina vode u organizam, koža će biti zdravija, sjajnija, elastična. Fine linije i bore su dublje i izraženije kada je koža suha i nije hidratizirana, stoga je važno da koži omogućimo potrebnu količinu vode kako bi bila zdrava i lijepa.
Regulira probavu
Uz vlakna, voda je neophodna za zdravu probavu. Voda pomaže kod otapanja otpadnih čestica kako bi lakše prošla kroz probavni trakt. Ukoliko dođe do dehidracije, tijelo će apsorbirati svu vodu, a probavni trakt i debelo crijevo će ostati suho, što će dovesti do otežanog prolaska otpadnih sadržaja.

Dehidracija
     Bez vode čovjek obolijeva, a velik broj bolesti nastupa upravo zbog dehidracije organizma. I dok se znaci i smetnje zbog nedostatka različitih hranjivih tvari u organizmu obično javljaju tek nakon dužeg vremena- ljudi mogu tjednima preživjeti bez hrane, ali nedostatak vode može za nekoliko dana prouzročiti smrt. To je tzv. akutna dehidracija. Za razliku od nje mnoge osobe boluju od kronične, umjerene dehidracije koje uglavnom nisu niti svjesni. Pod pojmom dehidracija podrazumijevamo gubitak tjelesne težine vise od 1% kao posljedica gubitka tjelesne tekućine. A gubitak od 15% ukupnog sadržaja vode izaziva smrt. Točkasta i blijeda koža može biti prvi znak da smo dehidrirali. Ostali znakovi dehidracije su: umor, glavobolja, suhe sluznice, gubitak apetita. Dehidracija može usporiti metabolizam za 3 posto. Dva posto dehidracije organizma može usporiti pamćenje. 
     Posljedice dehidracije su: smanjen volumen krvi i tekućine u tijelu smanjuje mogućnost organizma da pohranjuje toplinu i time ugrožava opskrbu srca i mišića; smanjen srčani volumen i povećan srčani ritam dodatno opterećuju organizam i smanjuju fizičku spremnost; smanjenje koncentracije koja je važna u većini naših aktivnosti. Najnovija istraživanja pokazuju da dugotrajna dehidracija povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. 
     Ljudi smatraju da će spriječiti nastanak dehidracije pijenjem vode u trenucima kada osjete žeđ. Međutim, to nije tako. Kad je čovjek žedan, on je već dehidrirao. Čak i najblaži osjećaj žeđi ukazuje na to da je čovjek već izgubio 1-3% količine tjelesne tekućine. Posebno su u opasnosti starije osobe od moguće dehidracije jer s godinama slabi i osjet žeđi; a i mala djeca jer kod njih nije još dovoljno razvijen osjet žeđi. 
Očito je rješenje za sve te moguće probleme s dehidracijom pijenje dovoljne količine tekućine. Većina ljudi treba dnevno piti oko 1,2 do 2 L tekućine. Preporuča se unošenje 8 čaša vode dnevno. Ukoliko se osoba bavi pojačanom tjelesnom aktivnošću, ima još veće potrebe. Količina potrebnog unosa povećava se i u toplim vremenskim uvjetima kada je pojačano znojenje, te također kod nekih bolesti popraćenih povišenom tjelesnom temperaturom, povraćanjem i slično. 
     Potrebno je redovito piti vodu, koja je od svega najbolja za naš organizam. Voda je temeljni element i vrlo je važna za održavanje zdravlja. Ako je pravilno koristimo ona može revolucionarno promijeniti naše živote.
     Voda je najveći dar od Boga u prirodi, ne zaboravimo njezinu vrijednost. Uživajmo zato izobilno u tom tako jednostavnom, svima dostupnom i dragocjenom Božjem daru.

Sanela Marić

  • Hits: 1860