1. Lekcija                                         Subota, 5. siječnja 2019.
Neustrašivi vođa

„Budite hrabri i srce će vam osnažiti, svi koji se u Gospoda uzdate!“– Psalam 31:24.

„Božji ideal možeš dostići ako odlučiš da u svoj rad ne utkaš vlastito ‘ja’. Spoznaja da duhom i djelima težiš biti sličan Kristu dat će ti snagu, utjehu i hrabrost.“ – Sluge evanđelja, str. 164.
Predlažemo da pročitate: Zdravlje i sreća, 497–502.

Nedjelja 30. prosinca
1. VRIJEDNOST VJERNOG VOĐE
a. Što trebamo naučiti iz načina na koji su Izraelci reagirali na Mojsijevu smrt? Ponovljeni zakon 34:7, 8; Psalam 112:6.
„Izraelci su duboko žalili za svojim preminulim vođom te su trideset dana posvetili za naročitu službu u znak sjećanja na njega. Oni nikada nisu shvatili vrijednost njegovih mudrih savjeta, njegove roditeljske nježnosti i nepokolebljive vjere, sve dok nije bio uzet od njih. S novim i dubljim poštovanjem oni su se prisjećali dragocjenih pouka koje im je dao dok je bio s njima.
Mojsije je bio mrtav, ali s njim nije umro njegov utjecaj. On je trebao živjeti djelujući uvijek iznova u srcima njegovog naroda. Dugo će se cijeniti sjećanje na taj svet, nesebičan život koji s tihom, uvjerljivom silom oblikuje živote i onih koji su zanemarili njegove žive riječi.“ – Patrijarsi i proroci, str. 481.
b. Na kakvo razmišljanje nas treba navesti gubitak onih koji su podnosili teret? Psalam 116:15.
„One koji podnose teret i vrućinu dana, ne bi trebalo ostaviti da padnu pod teretom.“ – The Review and Herald, 15. prosinca, 1885.

Ponedjeljak 31. prosinca
2. NJEGOVANJE POŠTOVANJA
a. Zašto poštovanje prema bogobojaznim vođama moramo istaknuti kao važno? Hebrejima 13:17; 1 Timoteju 5:17.
“Imena Božji izabranih slugu spominju s nepoštovanjem, a u nekim slučajevima s otvorenim prijezirom upravo oni čija je dužnost da ih podupru. Djeca su svakako čula omalovažavajuće primjedbe svojih roditelja u odnosu na svečane ukore i opomene Božjih slugu. Ona su razumjela prezrivo ruganje i podcjenjivački govor koji su s vremena na vrijeme dopirali do njihovih ušiju s namjerom da u njihovim mislima svedu svete i vječne interese na razinu običnoga. Što rade ovi roditelji kad od svoje djece još u djetinjstvu stvaraju nevjernike? Na ovaj način uče djecu nepoštovanju i pobuni protiv ukora za grijehe koje upućuje Nebo….
Mnogo je onih koji posebno uživaju u razglabanju i bavljenju nedostacima, stvarnim ili izmišljenim, onih koji nose teške odgovornosti u vezi s ustanovama u Božjem djelu. Oni zanemaruju dobro i blagoslove koji su ostvareni napornim radom i nepokolebljivim posvećenjem Djelu i svoju pozornost usredotočuju na navodnu pogrešku, na neku stvar ili posao za koji, nakon što je učinjen i nakon posljedica koje su slijedile, misle da se mogao obaviti na bolji način, s boljim rezultatima, a da je prepušten njima, ne bi se ni pokrenuli s obzirom na obeshrabrenja koja ga prate ili bi ga vršili mnogo netaktičnije od onih koji su ga obavili kad im je Bog svojom providnošću otvorio vrata.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 195.
b. Kako mi danas možemo pokazati poštovanje prema našim vođama? Hebrejima 12:12,13; Job 4:4.
„Izgovorene riječi kritiziranja često su imale veoma obeshrabrujući utjecaj. Ali iznova i iznova, u njihovoj potrebi, Gospod im je slao upute da idu pravo naprijed, da slijede svog Vođu. Ja sam bila poučena da podignem ruke koje su klonule, da ojačam slaba koljena, da ohrabrim vjerne radnike riječima Gospodnjim.“ – Manuscript Releases 6, str. 409.

Utorak 1. siječnja
3. MOJSIJEV NASLJEDNIK
a. Tko je pomazan kao vidljivi vođa Izraela nakon Mojsijeve smrti? Koje su bile njegove osobine? Jošua 34:9.
“Jošua je sada bio priznati izraelski voda. On je uglavnom bio poznat kao ratnik, a njegovi su darovi i vrline bili osobito vrijedni u ovom razdoblju izraelske povijesti. Hrabar, odlučan i ustrajan, točan i nepodmitljiv, ne osvrćući se na sebične interese u svojoj brizi za one koji su mu bili povjereni, a iznad svega nadahnut živom vjerom u Boga, takav je bio karakter božanski izabranog čovjeka da vodi izraelsku vojsku u njihovom ulasku u obećanu zemlju. Tijekom putovanja kroz pustinju on je djelovao kao Mojsijev prvi savjetnik, a svojom tihom, nepatvorenom vjernošću, ustrajnošću kad su se drugi kolebali, čvrstoćom u očuvanju istine usred opasnosti, on je pružio dokaze o svojoj spremnosti da naslijedi Mojsija čak i prije nego što ga je Božji glas pozvao na ovaj položaj.“ – Patrijarsi i proroci, str. 481
b. Kakav stav je bio prva tajna uspjeha Jošue Nunova? Izaija 57:15; 66:2.
„Jošua je s velikom brigom i nevjerom u sebe gledao na djelo koje je bilo pred njim, ali Božje obećanje je uklonilo njegove strahove.“ – Patrijarsi i proroci, str. 482
c. Objasnite plan koji je Bog predstavio. Koji je bio jedini način na koji je Jošua mogao izvršiti taj plan? Jošua 1:1-5,9.
“Jošua je bio mudar vojskovođa jer je Bog bio njegov vodič“ - Borba i hrabrost, str. 116
“Gospodin je obećao Jošui da će biti s njim kao što je bio s Mojsijem i da će s lakoćom osvojiti Kanaan ako bude vjerno poštovao sve Njegove zapovijedi. Jošua se brinuo kako će izvršiti svoju zadaću i uvesti narod u Kanaan, ali je ovo uvjeravanje uklonilo njegove strahove“ - 4. Svjedočanstvo, str. 156.

Srijeda 2. siječnja
4. HRABROST U POSVEĆENOSTI
a. Što je Bog ponavljao ovom novom vođi? Zašto? Jošua 1:6,7.
„Mislite li da bi sve to bilo naloženo Jošui Nunovu da on nije bio u opasnosti da padne pod zavodnički utjecaj? Upravo zato što je znao da će se njegovom nastojanju, da se načelno drži pravde, suprotstavljati najsnažniji utjecaji, Gospod mu je u svojoj milosti naredio da ne skreće ni na desno ni na lijevo. On je bio dužan da se najizričitije drži načela čestitosti i ispravnosti…Da pred Jošuom Nunovim nisu bile tako velike opasnosti, Gospod mu ne bi više puta naglašavao: 'Budi odvažan i hrabar!' Ali Jošua Nunov je u svim svojim nastojanjima i odgovornostima uzimao Boga za svog vođu.
Nema veće obmanutosti nego kad čovjek pretpostavlja da u bilo kakvoj teškoći može naći pouzdanijeg vođu, u iznenađenju mudrijeg savjetnika i u opasnosti sigurniju obranu nego što je Bog.“ – MS 66, 1898. – Komentari biblijskih tekstova 2, str. 993
b. Čime je Jošua trebao biti opremljen kako bi izvršio Božje planove? Jošua 1:8. Što mi iz ovoga možemo naučiti?
„Iako biblijska religija predstavlja oličenje načela aktivnosti u službi, ona u isto vrijeme ističe potrebu svakodnevnog traženja mudrosti od Onoga koji je izvor svake premudrosti. U čemu je bila pobjeda Jošue Nunovog? U tome što je o Riječi Božjoj razmišljao dan i noć…
„Oni koji su pozvani da budu savjetnici trebaju biti nesebični ljudi, ljudi vjere i molitve, ljudi koji se ne usuđuju osloniti samo na svoju ljudsku mudrost, nego se usrdno mole za prosvjetljenje i razum kako bi svoje dužnosti mogli izvršiti na najbolji način. Jošua Nunov je, kao vojskovođa izraelskog naroda, brižljivo pretražio knjige u kojima je Mojsije vjerno zabilježio Bogom dane upute – Njegove zahtjeve, upute, ukore i ograničenja – da ne bi krenuo nepromišljeno i bez savjeta. Jošua Nunov se nije usudio osloniti na vlastite pobude, ili na svoju ljudsku mudrost. Sve ono što je dolazilo od Krista, zaodjenutog danju u stup od oblaka, a noću u stup od ognja, on je smatrao veoma značajnim i cijenio kao sveto.“ – Letter 14, 1886. – Komentari biblijskih tekstova 2, str. 993.

Četvrtak 3. siječnja
5. HRABROST ZA ISPRAVNU STVAR
a. Kakvu sigurnost imamo dok nastojimo biti hrabri u našem poslu u Gospodnjem vinogradu? Psalam 31:24; Izaija 41:10.
„Ako oni koji trebaju držati uzdignuto načelo posustaju i padaju, tko će zauzeti njihovo mjesto?... Zar ne postoje ljudi koji će se posvetiti Bogu, dušom, tijelom i duhom, koji će ići naprijed i prosvjećivati druge?...
„Baklja istine mora biti odnesena u mračne krajeve svijeta. Dok anđeli zadržavaju vjetrove, mi moramo raditi onako kako je Krist radio...
„Da smo vjerno radili, strpljivo i sa ljubavlju, imali bismo stotinu radnika tamo gdje sad imamo jednog. Neiskorištene prilike zapisane su i svjedoče protiv nas u istoj knjizi gdje se bilježe i zavist i pobuna protiv Boga.“ – The Review and Herald, 15. prosinca, 1885.
„Ovaj svijet je Božje veliko polje rada; On je otkupio one koji borave na svijetu dragocjenom krvlju svoga jedinorodnog Sina i On želi da Njegova poruka blagodati dopre do svih ljudi. Oni kojima je povjeren ovaj posao bit će kušani i ispitivani, ali moraju imati na umu da je Bog u njihovoj blizini, da će ih ojačati i podržati. On ne traži od nas da se oslanjamo na "štap od trske stučene". Mi ne treba tražiti ljudsku pomoć. Neka nas Bog sačuva da čovjeka ne stavimo na mjesto na kome On treba biti... Gospod Gospod je naša 'vječna stijena'.“ – Reflecting Christ, str. 352.
„Budi hrabar u Gospodu. Sjeti se kako je On milostiv i nježan, kako je velika Njegova sila koja te čuva. Ono što ljudi nisu uspjeli napraviti, Bog je učinio. Daj Mu čast. Budi primjer pobožnosti svima sa kojima si u kontaktu. Neka Bog bude sudac. Tvoje djelo je da voliš Boga i služiš mu te da drugima budeš koristan.“ – Manuscript Releases 19, str. 151.

Petak 4. siječnja
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. O čemu su Izraelci trebali razmišljati dok je Mojsije još bio živ?
2. Kako ja mogu zapasti u opasnost potkopavanja učinkovitosti vjernih vođa?
3. Objasni tajne uspjeha Jošue Nunova od samog početka njegovog djela.
4. Kako je Jošua uspio razviti hrabrost?
5. Što nas treba potaknuti da gajimo vrlinu hrabrosti?

2. Lekcija                                    Subota, 12. siječnja 2019.
Suradnja dovodi do uspjeha
„ Vjerom Rahaba, bludnica, ne propade zajedno s nepokornicima kad s mirom primi uhode.“ – Hebrejima 11:31.
„U pokvarenom Jerihonu, neznaboškinja je posvjedočila: “Jahve, Bog vaš – on je Bog gore na nebesima i dolje na zemlji.” (Jošua 2:11) Spoznaja o Bogu, koja je tako doprla i do nje, osigurala joj je izbavljenje.“ – Proroci i carevi, str. 369.

Predlažemo da pročitate: Proroci i carevi, 369, 370, 375–378
Nedjelja 6. siječnja
1. SMJERNICE ZA DJELOTVORNOST
a. Što pokazuje da je Jošua planirao učinkovito, kao čovjek od akcije? Jošua 1:10-15. Kako to treba nadahnuti nas danas?
„Otvoreno iznesimo jasne planove svima na koje se mogu odnositi, a postarajmo se i da ti planovi budu dobro shvaćeni. Zatim od rukovoditelja raznih odjela tražite da surađuju u provođenju tih planova. Ako pravilno prihvatimo i zainteresirano te dobre volje primjenjujemo ovu pouzdanu metodu, koja mijenja stvari u korijenu, izbjegnut ćemo mnoge uzaludne poslove, mnoga nepotrebna sukobljavanja.“ – Evangelizam, str. 94
„Neka se radnici brzo organiziraju u grupe, dva po dva, i rade u Kristovom duhu, slijedeći Njegove planove. Čak i ako se neki Juda uključi u djelo kao radnik, Gospod će se postarati za djelo. Njegovi anđeli ići će naprijed i pripremiti put. Prije toga, svaki veliki grad čut će značajnu vijest, i tisuće će biti dovedeni u poznavanje istine. Probudite crkve, izvadite svijeću ispod posude.“ – Medical Ministry, str. 303.

Ponedjeljak 7. siječnja
2. ZADOBIVANJE POVJERENJA I PODRŠKE
a. Kako su plemena sa istočne strane Jordana uvjerila Jošuu Nunova u svoju odanost i podršku? Jošua 1:16,17. Što možemo naučiti iz toga?
„Krist želi da se Njegovi sljedbenici sastanu kao Crkva, da poštuju red, da imaju pravila i provode disciplinu i da svi budu prožeti poniznošću jedan prema drugome, smatrajući jedni druge većima od sebe. Jedinstvo i povjerenje bitni su za napredak Crkve. Ako svaki član Crkve smatra da smije djelovati neovisno o drugima postupajući na sebi svojstven način, kako Crkva može biti sigurna u trenutku opasnosti? Napredak i postojanje Crkve ovise o brzom, jedinstvenom djelovanju i uzajamnom povjerenju njezinih članova. Kad u kritičnom trenutku jedan oglasi uzbunu, potrebno je brzo i djelotvorno postupiti, bez postavljanja pitanja ili opširnog pretresanja predmeta i tako zbog odgađanja neprijatelju dati prednost, kad bi se zajedničkim djelovanjem mnoge duše mogle spasiti od propasti.
Povjerenje u našu braću bitno je za napredak Crkve; u trenutku neke vjerske krize važno je zajedničko djelovanje. Jedan nerazborit korak, jedan nepromišljeni postupak može Crkvu izložiti teškoćama i nevoljama od kojih se godinama neće oporaviti. Jedan član Crkve ispunjen nevjerovanjem može omogućiti velikom neprijatelju da utječe na napredak cijele Crkve, a posljedice mogu biti mnoge izgubljene duše.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 446
b. Kako je narod ohrabrio Jošuu Nunova? Jošua 1:18. Kako mi možemo biti nadahnuti ovakvom podrškom ukazanom vodstvu?
„Ne obeshrabrujmo jedni druge. Držimo se zajedno kako bismo svaku granu Božjeg djela učinili uspješnom. Ako netko dođe k vama i obeshrabrujuće vam priča o djelu u nekoj od naših institucija, govoreći da je preko svake mjere rasipničko, recite mu: 'Žao mi je što je to tako, hajde da im pomognemo ako su u teškoćama.' Govoreći tako, možete izbjeći veliko zlo koje biste izazvali ako biste uskratili suosjećanje i odbili pomoći onima koji su možda pogrešno predstavljeni. Ne obeshrabrujmo nikad čak ni one koji su pogrešno radili, ophodeći se prema njima kao da su nam učinili neoprostiv grijeh.“ – Counsels on Health, str. 243.

Utorak 8. siječnja
3. RAZMATRANJE IZAZOVA
a. Koji korak je Jošua poduzeo kad se suočio sa prvom preprekom na putovanju? Jošua 2:1 (prvi dio).
„Izraelci su još uvijek bili utaboreni na istočnoj strani Jordana koji je predstavljao prvu prepreku za osvajanje Kanaana. “Prođite,” bila je prva Božja poruka Jošui, “jer ćete za tri dana prijeći preko Jordana, da biste primili u posjed zemlju koju vam Jahve, Bog vaš, daje u baštinu.” Nije bilo uputa kojim putem da prijeđu. Jošua je međutim znao da će Bog za sve što zapovjedi otvoriti put svom narodu da to učini, i neustrašivi vođa je s ovom vjerom odmah počeo pripreme za polazak.
Nekoliko kilometara iza rijeke, nasuprot mjestu gdje su Izraelci taborovali, nalazio se velik i dobro utvrđen grad Jerihon. Ovaj grad je doslovno bio ključ za cijelu zemlju i on je predstavljao ozbiljnu prepreku za uspjeh Izraela. Jošua je stoga poslao dvojicu mladih ljudi kao uhode da posjete grad i saznaju nešto o njegovom stanovništvu, sredstvima i snazi njegovih utvrda.“ – Patrijarsi i proroci, str. 482.
b. Objasni stanje uma stanovnika Jerihona i zaštitu pruženu od strane Rahabe u njenoj životnoj opasnosti. Jošua 2:1 (posljednji dio)-9.
„Užasne kazne kojima je Gospod pohodio idolopoklonike u zemlji iz koje su sinovi Izraelovi bili izvedeni ispunile su strahom i trepetom sve narode koji su živjeli na zemlji“ – Komentari biblijskih tekstova 2, str. 994.
c. Što je Rahaba prepoznala kao ključ snage Izraelaca? Jošua 2:10,11.
“Služba prinošenja žrtava svojim poukama trebala je uzdići Krista pred narodima tako da svi koji pogledaju na Njega mogu dobiti život. Svi koji, kao Rahaba Kanaanka i Ruta Moabka, odbace idolopokloničku službu i okrenu se služenju pravom Bogu, trebali su se sjediniti s Božjim izabranim narodom.“ – Proroci i carevi, str. 19.

Srijeda 9. siječnja
4. NEZNABOŽAČKA DUŠA OBRAĆENA
a. Kojim postupkom je Rahaba zaštitila Božje ljude te zauzvrat i sama dobila zaštitu? Jošua 2:12-20. Čemu nas to uči?
„Oni koji budno bdiju nad dušama, koji se u potpunosti posvećuju spašavanju zabludjelih, time na najsigurniji način grade i svoje osobno spasenje.“ – 5. Svjedočanstvo, str. 573.
b. Što je ta žena napravila kao znak dogovora? Jošua 2:21. Koliko je u Božjem djelu bitna suradnja?
„Mnogo je rečeno po pitanju neefikasnosti ljudskih napora, pa ipak Gospod ne čini ništa za spasenje duše bez suradnje čovjeka.“ – Fundamentals of Christian Education, str. 217.
c. Što trebamo naučiti iz opreznosti uhoda? Jošua 2:22.
“Ima ljudi bezobzirna duha koji to nazivaju srčanošću i hrabrošću. Oni nepotrebno odlaze na mjesta gdje im prijeti opasnost i tako se izlažu kušnjama iz kojih bi ih samo Bog mogao čudom izvesti nepovrijeđene i neuprljane.
Bog ne daje dragocjena obećanja da bi čovjeka utvrdio u njegovoj drskosti niti da se na njih oslanja kad se nepotrebno izlaže opasnosti. Gospodin od nas očekuje da se ponizno oslanjamo na Njegovu providnost. “Čovjek koji hodi ne može upravljati korake svoje.” Naš napredak i život ovisni su o Bogu. Ništa ne može biti uspješno obavljeno bez Božjeg dopuštenja i blagoslova. On može podići svoju ruku da napredujemo i primimo blagoslov, a može je i okrenuti protiv nas… Pokažimo razboritost, opreznost i poniznost te se obzirno odnosimo prema onima kojima to nedostaje."– 3. Svjedočanstvo, str. 482.

Četvrtak 10. siječnja
5. NADA I OHRABRENJE
a. Što su uhode prenijele Jošui Nunovu kada su se vratile u izraelski logor? Jošua 2:23,24. Koliko su važne riječi ohrabrenja?
„Oni koji se svakodnevno posvećuju Bogu prikazuju svijetlu i radosnu stranu religije. Ne treba obeščašćivati Gospoda tužnim prepričavanjem teškoća koje nas pogađaju. Sve teškoće koje prihvaćamo kao odgojna sredstva u životu donijeti će nam na kraju radost. Cijeli naš vjerski život odisati će mirisom dobrih djela i riječi koje uzdižu i oplemenjuju. Neprijatelju je po volji kad vidi duše potištene i pognute glave; on želi da nevjernici steknu loš utisak o našoj vjeri. Ali Bog želi da se naše misli zadržavaju na nečemu što je uzvišenije. On želi da svaka duša trijumfira u sili Iskupiteljevoj.“ – SW (Upute za rad subotnje škole), 7.ožujka, 1905.
b. Kasnije, kada je Jerihon bio uništen, kako su se Izraelci ponijeli prema Rahabi i njenoj obitelji? Jošua 6:21-23,25. Što pokazuje da je pobjeda vjerom moguća, bez obzira kojem grijehu smo se odavali? Hebrejima 11:31.
„Tvrđava grijeha je u volji. Stavi svoju volju na Gospodnju stranu problema; nemoj sebe više stavljati u položaj grešnice, bludnice. Možda ne možeš jasno vidjeti kako da stekneš izbavljenje od grijeha koje si gajila, i stalno jačala. Jedini način je da priznaš svoje grijehe, da ih odbaciš, i da vjeruješ da će ti Isus oprostiti.“ – Svjedočanstva o seksualnom ponašanju, o preljubi i o razvodu braka, str. 140, 141.

TOP
Petak 11. siječnja
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Kako ja u svojim misionarskim naporima mogu biti efikasan poput Jošue Nunova?
2. Kako mogu pružiti podršku kao što su Jošui Nunovu pružila plemena sa istočne strane Jordana?
3. Kakav je Božji plan za „Rahabe“ s kojima se svakodnevno susrećemo?
4. Zašto su oprez i promišljenost važne vrline u opasnim vremenima?
5. Kako moj govor može više izgledati izvještaju uhoda?

. lekcija      Subota, 19. siječnja 2019.

Držati se Božjeg prisustva
„I zapovijede puku govoreći: »Kad ugledate Kovčeg zavjeta Gospoda, Boga svojega, i levitske svećenike kako ga nose, tada vi krenite sa svojega mjesta i pođite za njim.“ – Jošua 3:3.
„Proučavajte pažljivo iskustva Izraelaca na njihovom putu za Kanaan. Proučavajte treće i četvrto poglavlje u knjizi Jošue Nunova, gdje je zabilježena njihova priprema za prijelaz preko Jordana i ulazak u obećanu zemlju.“ – Komentari biblijskih tekstova 2, str. 994.

Predlažemo da pročitate: Patrijarsi i proroci, 483–486;
1. Svjedočanstvo, 645–653; Rani spisi, 32.
Nedjelja 13. siječnja
1. POGLED UPRAVLJEN U VJERI
a. Koju jasnu naredbu je Jošua izdao u vezi s Kovčegom zavjeta, simbolom Božjeg prisustva u Izraelu? Zašto? Jošua 3:2-4.
„Božji Kovčeg bio je sveti kovčeg, načinjen kao spremište Deset zapovijedi, zakona koji je predstavljao samoga Boga. Taj kovčeg smatran je slavom i snagom Izraela. Znak Božjeg prisustva počivao je na njemu dan i noć.“ – Spiritual Gifts 4, str. 101.
b. U kojem smislu je, u prenesenom značenju, Kovčeg zavjeta u nebu jednako značajan za nas danas? Hebrejima 8:1,2; 9:3-5.
„Sotona je poduzeo sve moguće mjere da do nas kao naroda ne dopre ništa što bi nas opomenulo, prekorilo i potaklo da odbacimo naše zablude. Ipak postoji jedan narod koji će nositi kovčeg Božji.“ – Svjedočanstvo za propovjednike, str. 373.
Ponedjeljak 14. siječnja
2. PRIPREMA ZA VELIČANSTVENE STVARI
a. Kako je Jošua rekao Izraelcima da se pripreme, prije nego što su na čudesan način doživjeli iskustvo Božje prisutnosti? Jošua 3:5.
b. Kako nas Bog danas posvećuje ili čisti, i što proces posvećenja uključuje s naše strane? Titu 2:14; Matej 16:24.
“Pravo posvećenje dolazi od djelovanja načela ljubavi. Život onoga u čijem srcu prebiva Krist otkrit će praktičnu pobožnost… Posvećenje nije djelo trenutka, sata ili dana, već cijelog života. Ono se ne postiže izazivanjem uzbuđenja, već je posljedica stalnog umiranja grijehu i neprekidnog življenja za Krista.“ – Djela apostola, str. 560.
„Istinsko posvećenje nije ništa drugo već svakodnevno umiranje vlastitom 'ja' i potpuno podčinjavanje volji Božjoj. Pavlovo posvećenje značilo je stalan sukob sa svojim “ja”. Govorio je: “Dan za danom umirem.” Njegove su volja i želje svakog dana dolazile u sukob s dužnošću i Božjom voljom. Umjesto da slijedi svoje sklonosti, činio je Božju volju koliko god bila neugodna i razapinjala njegovu narav." – 4. Svjedočanstvo, str. 299.
„Prava posvećenost je harmonija s Bogom, poistovjećivanje s Njim u karakteru. To se dobiva prihvaćanjem onih načela koja predstavljaju prijepis Njegovog karaktera.“ – 6. Svjedočanstvo, str. 350.
“Ovdje je biblijsko posvećenje. To nije samo prikaz ili vanjsko djelo. Ono je primljeno preko kanala istine. To je istina primljena u srce i praktično provedena u život.“ – 1. Svjedočanstvo, str. 339.
c. Kome je zapovjeđeno da bude prvi koji će potencijalno riskirati život i sigurnost zbog naroda? Jošua 3:6-8.
„Svećenici su poslušali naređenje svoga vođe, i otišli su pred narodom, noseći Kovčeg zavjeta. Mnoštvu je naloženo da se povuku, tako da je oko kovčega bilo oko 1200 metara praznog prostora. Ogromno mnoštvo je sa dubokim zanimanjem promatralo kako svećenici idu prema obali Jordana. Vidjeli su ih kako sa svetim kovčegom postojano idu naprijed, prema nabujaloj, uzburkanoj rijeci, sve dok nisu namočili svoja stopala u vodi.“ – The Signs of the Times, 7. travnja, 1881.
Utorak 15. siječnja
3. SIGURNOST BOŽJE PRISUTNOSTI
a. Koje obećanje je ispunjeno nad posvećenim Božjim ljudima koji su u opasnosti nosili sveti kovčeg? Izaija 43:2.
„Četiri nebeska anđela uvijek su pratila Božji kovčeg, na svim njegovim putovanjima, da ga čuvaju od svih opasnosti i da ispune svaki zadatak koji su imali u vezi sa kovčegom.“ - Spiritual Gifts 4, str. 102.
b. Što je Bog obećao u vezi sa nošenjem kovčega prilikom veličanstvenog zaustavljanja Jordana? Jošua 3:9-12.
c. Kakvu nadu Bog daje svakom tko danas nosi breme i vjerno korača naprijed „noseći kovčeg“, šireći sadašnju istinu često u teškim i neizvjesnim okolnostima? Psalam 126:4-6.
„U nekim se trenucima Božjem sluzi čini nemogućim izvršiti potrebno djelo zbog nedostatka sredstava za nastavak ozbiljnog, temeljitog rada. Neki se boje da s onim što im stoji na raspolaganju ne mogu učiniti sve što osjećaju da im je dužnost. Ali ako krenu naprijed u vjeri, otkrit će se Božje spasenje i napredak će pratiti njihov trud. Onaj koji je svojim sljedbenicima naložio da idu u sve dijelove svijeta, brinut će se za svakog radnika koji poslušan Njegovom nalogu da navješćuje Njegovu vijest.
U izgradnji svoga djela Gospodin ne objašnjava uvijek sve svojim slugama. Katkad iskušava pouzdanje svojeg naroda tako što stvara okolnosti koje ga potiču da krene naprijed u vjeri. Često ga dovodi na uska i teška mjesta i traži da ide naprijed kad se čini da mu noge dotiču vode Jordana. Upravo u takvim trenucima, kad se Bogu uzdižu molitve Njegovih slugu u ozbiljnoj vjeri, On pred njima otvara puteve i izvodi ih na prostrano mjesto.“ – Djela apostola, str. 357.
Srijeda 16. siječnja
4. BOŽJA RUKA NA DJELU
a. Kakav divan rezultat je uslijedio nakon što su svećenici bezuvjetno poslušali naređenje koje im je Bog uputio preko Jošue Nunova? Jošua 3:14-17; 4:18.
„Svećenici su poslušali nalog svoga vođe i krenuli ispred naroda noseći Kovčeg saveza. Mnoštvo Izraelaca postrojilo se i krenulo za simbolom božanske prisutnosti. Široka kolona spustila se do obale Jordana i kad su noge svećenika dotaknule rub rijeke, voda uzvodno prestala je teći, a nizvodno je sva voda otekla ostavljajući korito rijeke suhim. Svećenici su nastavili put noseći Božji Kovčeg, a Izrael ih je slijedio. Usred Jordana svećenici su dobili nalog da stoje u koritu rijeke dok sve mnoštvo Izraelaca ne prijeđe. To je trebalo snažno utisnuti u sjećanje činjenicu da je sila koja je zaustavila jordanske vode bila ona ista koja je prije četrdeset godina omogućila njihovim očevima da prijeđu preko Crvenog mora. Mnogi koji su kao djeca prešli preko Crvenog mora, sada su sličnim čudom prešli preko Jordana kao ratnici, spremni za borbu. Nakon što je svo mnoštvo Izraelaca prešlo rijeku, Jošua je zapovjedio svećenicima da iziđu iz rijeke. Kad su noseći Kovčeg saveza stupili na suprotnu obalu, Bog je uklonio svoju moćnu ruku i nakupljena voda jurnula je kao moćni slap prirodnim koritom rijeke; Jordan je kao nezadrživa plima preplavio svoje obale.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 157
b. Kako i zašto se ovo čudo trebalo sačuvati u sjećanju? Kako je ovo utjecalo na okolne narode? Jošua 4:4-9,21-24; 5:1.
„Isus, Sin Božji, koga su anđeli pratili, išao je ispred Kovčega kad je donesen pred Jordan i voda se u Njegovoj prisutnosti razdvojila. Krist, anđeli pored Kovčega i svećenici stajali su u koritu rijeke dok sav Izrael nije prešao preko Jordana.“ – Spiritual Gifts 4, str. 102.
„Kad je vijest da je Gospod zaustavio vode Jordana pred djecom Izraelovom dospjela do Amorejaca i Kanaanaca, njihova su se srca rastopila od straha.“ – Patrijarsi i proroci, str. 485.
Četvrtak 17. siječnja
5. DOŽIVLJAJ NOVOG ISKUSTVA
a. Zašto je običaj obrezanja bio ukinut, a zašto je sada ponovo bio uspostavljen? Jošua 5:2-9.
„Privremeno obustavljanje obrezanja od pobune kod Kadeša bilo je neprekidan svjedok Izraelu da je njihov zavjet s Bogom, što je taj simbol predstavljao, bio raskinut. Prekid Pashe, uspomene na njihovo izbavljenje iz Egipta, bio je dokaz Gospodnjeg nezadovoljstva zbog njihove želje da se vrate u zemlju ropstva. Međutim, sada su godine odbačenosti bile okončane. Bog je još jednom priznao Izraelce kao svoj narod i obnovio znak zavjeta. Obred obrezanja je izvršen na svim ljudima koji su rođeni u pustinji.“ – Patrijarsi i proroci, str. 485.
b. Što je još obilježilo pobjedničko stanje u kom su se našli Izraelci nakon čuda na Jordanu? Jošua 5:10-12.
“Gospodin je sada jasno očitovao svoju silu i naklonost tako što je svoj narod preveo preko Jordana pa im se njihovi neprijatelji više nisu mogli rugati. Mana koja je dosad padala, sada je prestala padati jer su Izraelci bili na putu da zaposjednu Kanaan pa će moći jesti od plodova ove dobre zemlje: više nije bilo potrebe za manom.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 159
Petak 18. siječnja
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Kako ja danas mogu promatrati Kovčeg zavjeta?
2. Koji je značaj spremnosti svećenika da zakorače u Jordan?
3. Kako ja danas mogu nositi Kovčeg zavjeta?
4. Zašto Bog ponekad odlučuje učiniti čuda poput onih na Jordanu?
5. Zašto je obred obrezanja bio toliko značajan na ulasku u obećanu zemlju? Koji obred je značajan za nas koji žudimo za nebeskim Kanaanom? Zašto?

4. lekcija                  Subota, 26. siječnja 2019.
Pobjeda u Jerihonu
Vjerom zidine jerihonske padoše pošto se tijekom sedam dana kružilo oko njih. – Hebrejima 11:30
„Krist i Njegovi anđeli bili su prisutni kada je kovčeg kružio oko Jerihona, konačno su oborili masivne zidine grada i izručili Jerihon u ruke Izraelaca.“ - Spiritual Gifts 4, str. 102.
Predlažemo da pročitate: 4. Svjedočanstvo, 159.–164.

Nedjelja 20. siječnja
1. ČUDESAN SUSRET
a. Dok je Jošua bio blizu Jerihona, razmišljajući i moleći se, koga je sreo i koje je pitanje postavio? Jošua 5:13.
“Kada se Jošua povukao od izraelske vojske kako bi nasamo razmišljao i molio Boga za pomoć, ugledao je stasitog Čovjeka, obučenog kao ratnika s isukanim mačem u ruci. Jošua u Njemu nije prepoznao nekoga od izraelskih ratnika, pa ipak, On nije izgledao kao neprijatelj.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 159.
b. Tko je bio ratnik veličanstvenog i zapovjedničkog stasa koji je stajao pred Jošuom? Koje upute su mu tada dane? Jošua 5:14,15.
„(Jošua 5:13-15) To nije bio običan anđeo. Bio je to Gospod Isus Krist koji je vodio Izraelce kroz pustinju, zaodjenut u ognjeni stup noću i stup od oblaka danju. Svojim prisustvom On je mjesto na kojem je stajao učinio svetim. Stoga je Jošui zapovjeđeno da skine svoju obuću.“ - Spiritual Gifts 4, str. 61.

Ponedjeljak 21. siječnja
2. DOŠLO JE VRIJEME
a. Što nam je rečeno o Jerihonu i zašto su njegova vrata bila zatvorena? Kakvo uvjerenje je Bog dao Jošui? Jošua 6:1,2.
„Jedna od najvećih utvrda na zemlji, veliki i bogati grad Jerihon, ležao je upravo pred njima, (Izraelcima)… Na granici plodne ravnice koja je obilovala bogatim i raznolikim tropskim plodovima, njegove su palače obilovale bogatstvom i porocima. Ovaj ponosan grad je iza svojih ogromnih utvrda prkosio izraelskom Bogu. Jerihon je bio jedno od ključnih središta idolopokloničkog bogoslužja, posebno posvećen Aštarti, božici Mjeseca. Ovdje je bilo središte svega što je u kanaanskoj religiji bilo najizopačenije i najpokvarenije. Izraelski narod, u čijim su umovima još bile svježe posljedice grijeha kod Bet-Peora, samo je s gađenjem i strahom mogao promatrati ovaj neznabožački grad.“ – Patrijarsi i proroci, 487.
b. Objasni upute za zauzimanje grada koje je Bog dao preko Jošue Nunova. Jošua 6:3-8. Kako su sloga i disciplina uzdigle vjeru cijelog naroda?
„Međutim, upravo je uzastopno ponavljanje ove ceremonije tako dugo vremena, do konačnog rušenja zidina, pružilo priliku za jačanje vjere među Izraelcima. Njih se trebala duboko dojmiti misao kako njihova snaga nije u ljudskoj mudrosti niti u njihovoj moći, već samo u Bogu njihovog spasenja. Tako su stvarali naviku da se uopće ne oslanjaju na sebe, već na svojega božanskog Vođu.
Bi li se danas oni koji tvrde da su Božji narod, ovako ponašali pod sličnim okolnostima? Nema sumnje da bi mnogi slijedili svoje planove i predlagali druge načine i sredstva za ostvarenje željenog cilja. Protivili bi se prihvaćanju tako jednostavnog plana koji im ne bi donio nikakvu slavu osim zasluge poslušnosti. Također bi smatrali upitnim mogućnost osvajanja nekog utvrđenog grada na taj način. Ali na prvo mjesto dolazi zakon dužnosti. On treba biti iznad ljudske logike. Vjera je živa sila koja probija svaku prepreku, savladava svaku smetnju i diže svoju zastavu usred neprijateljskog tabora. – 4. Svjedočanstvo, str. 163.

 Utorak 22. siječnja

3. TAJANSTVENI PRIZOR
a. Što su Izraelci činili prvih šest dana u svom kruženju oko Jerihona? Jošua 6:9-14. Kako su stanovnici grada reagirali na ovaj tajanstveni prizor?
“Jošua je predvodio izraelsku vojsku iz poslušnosti prema božanskim zapovijedima. Nije poduzet niti jedan napad. Oni su jednostavno trebali kružiti oko grada, noseći Božji Kovčeg i trubeći u trube. Prvo su išli ratnici, skupina izabranih ljudi, ne da bi ga osvojili vlastitom vještinom ili junaštvom, već poslušnošću uputama što ih je dao Bog. Slijedilo ih je sedam svećenika s trubama. Zatim je išao Božji Kovčeg, okružen aurom božanske slave, koji su nosili svećenici obučeni u odore koje su prikazivale njihovu svetu dužnost. Nakon njega je išla izraelska vojska, svako pleme pod svojom zastavom. Tako je izgledala povorka koja je kružila oko osuđenog grada. Nije se čuo zvuk, osim koraka te moćne vojske i svečanog trubljenja truba koje su odjekivale brdima i ulicama Jerihona. Kad bi se obilazak završio, vojska se u tišini vraćala u svoje šatore, a Kovčeg je vraćen na njegovo mjesto u Šatoru.
Gradski stražari su s čuđenjem i opreznošću pratili svaki pokret i izvještavali zapovjednike. Oni nisu znali značenje ovog prikaza, ali kad su promatrali ovu moćnu vojsku kako jednom dnevno maršira oko grada, sa svetim Kovčegom i pratećim svećenicima, tajanstvenost prizora unosila je strah u srca svećenika i naroda. Oni bi uvijek iznova provjeravali svoje snažne utvrde smatrajući da uspješno mogu odbiti i najjači napad. Mnogi su se ismijavali pri pomisli da im ovo jednostavno obilaženje može naškoditi. Drugi su bili zaprepašteni dok su promatrali povorku koja je svakog dana kružila oko grada. Sjećali su se da se pred ovim narodom rastavilo Crveno more te da im se nedavno otvorio prolaz kroz rijeku Jordan. Nisu znali kakva daljnja čuda Bog može učiniti za njih.“ – Patrijarsi i proroci, str. 488
b. Što se dogodilo sedmoga dana? Jošua 6:15,16,20; Hebrejima 11:30.
„Kako su nebeske vojske lako srušile zidine koje su se činile tako zastrašujućima uhodama koje su donijeli lažan izvještaj! Jedino upotrijebljeno oružje bila je Božja riječ. Ali sav je posao bio prepušten Svemogućemu. – 4. Svjedočanstvo, str. 161.

Srijeda 23. siječnja
4. KONAČNA PROPAST – I NJEN UZROK
a. Što je Bog zapovjedio u vezi s Jerihonom, njegovim stanovnicima i imovinom? Kako je kletva Jošue Nunova u knjizi Jošue Nunova 6:26ispunjena? Jošua 6:17-19,24,26; 1 Kraljevima 16:34.
“Izraelci nisu ostvarili pobjedu svojom vlastitom silom, pobjeda je u cijelosti pripadala Gospodu, kao i prvi plodovi zemlje, grad je sa svime što je sadržavao trebalo odvojiti za žrtvu Bogu. Izraelce je trebalo naučiti da se oni tijekom osvajanja Kanaana ne trebaju boriti za sebe, već jednostavno biti oruđa za provođenje Božje volje. Nisu trebali tražiti bogatstva ili samouzvišenje, već slavu Jahve, svoga Kralja. Oni su prije osvajanja primili zapovijed: “Grad neka bude herem Jahvi – uklet i predan uništenju sa svime što je u njemu.” “A čuvajte se svega ukletoga u gradu da i sami ne budete prokleti… jer biste time navukli prokletstvo na tabor i uništili ga.”
Svi stanovnici grada, sa svim živim što se nalazilo u njemu, … trebali su biti pobijeni mačem… Sam je grad bio spaljen, njegove palače i hramovi, njegove veličanstvene kuće sa svim raskošnim ukrasima, bogatim zastorima i skupocjenim haljinama, sve je bilo spaljeno… Samo tlo na kojem se nalazio grad bilo je prokleto, i Jerihon nikada nije bio ponovno izgrađen kao utvrda. Kazna je izrečena nad svima koji pokušavaju ponovno izgraditi zidove što ih je božanska sila srušila. U prisutnosti cijelog naroda dana je svečana izjava: “Proklet bio pred licem Jahve čovjek koji pokuša da ponovno gradi Jerihon: gradio mu temelje na svom prvencu, podizao mu vrata na svome mezimcu!” – Patrijarsi i proroci, str. 491.
b. Zašto je Bog izrekao takvo prokletstvo nad Jerihonom? Ponovljeni zakon 7:2-10; 20:16-18.
“…ti ćeš ih potući i pomorom ih zatrti; nemoj sklapati s njima saveza niti im iskazuj milost.” (Ponovljeni zakon 7:2) “U gradovima onih naroda… ništa ne ostavljaj na životu.” (Ponovljeni zakon 20:16) Mnogima su ove zapovijedi suprotne duhu ljubavi i milosti koji se zahtijeva u drugim dijelovima Biblije, ali to su uistinu bile zapovijedi beskonačne mudrosti i dobrote. Bog je trebao utvrditi Izrael u Kanaanu, načiniti od njih narod i vlast koja je trebala biti prikaz njegovog kraljevstva na zemlji. Oni nisu bili samo baštinici istinske vjere već su njena načela trebali raširiti diljem svijeta. Kanaanci su se odali najodvratnijem i najpokvarenijem neznaboštvu te je bilo nužno očistiti zemlju od onoga što bi sigurno spriječilo ispunjenje Božje milostive namjere.
„Stanovnici Kanaana su imali obilje prilika za pokajanje.“– Patrijarsi i proroci, str. 492.

Četvrtak 24. siječnja
5. BOG ZNA NAJBOLJE
a. Što trebamo naučiti iz osvajanja Jerihona? Rimljanima 15:4.
“Nama kao narodu nedostaje vjere. U ove dane malo njih slijedilo bi upute dane preko Božjeg izabranog sluge onako poslušno kao što je to učinila izraelska vojska koja je zauzela Jerihon. Vojskovođa Gospodnje vojske nije se otkrio cijeloj zajednici. Razgovarao je samo s Jošuom, koji je ovaj razgovor prenio Izraelcima. Ostalo je na njima da povjeruju ili posumnjaju u Jošuine riječi, da slijede zapovijedi koje im je dao u ime Vojskovođe Gospodnje vojske, ili da se pobune protiv njegovih uputa i ospore njegovu vlast. Oni nisu mogli vidjeti anđeoske vojske svrstane pod vodstvom Božjeg Sina, pa su mogli reći: “Kakvi su to besmisleni nalozi za kretanje i kako smiješno izgleda svakog dana obilaziti oko gradskih zidina, a u međuvremenu trubiti u ovnujske rogove! To uopće ne može djelovati na ove jake utvrde.”
Bog će svojoj djeci koja Mu vjeruju pomoći u svakoj krizi ako se potpuno pouzdaju u Njega i bespogovorno Ga budu slušala.
Bog se silno bori za vjerni narod koji bez pogovora ili sumnje sluša Njegovu riječ. Veličanstvo Neba je svojim anđeoskim vojskama bez ljudske pomoći srušilo jerihonske zidine. Naoružani izraelski ratnici nisu imali razloga da se hvale svojim uspjesima. Sve je bilo učinjeno Božjom silom. Neka se narod odrekne sebe i želje da radi u skladu sa svojim planovima; neka se ponizno pokori božanskoj volji i Bog će mu obnoviti snagu i svojoj djeci donijeti slobodu i pobjedu.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 162-164.

Petak 25. siječnja
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Kako je Jošua bio unaprijed osnažen za izvršavanje naročitih planova?
2. Da Jerihon nije uništen, kako bi to moglo utjecati na tijek povijesti?
3. Objasni tajanstveni način na koji je Bog izvojevao jerihonsku bitku.
4. Zašto su Izraelci morali sve spaliti, a metal dati u riznicu?
5. Što me možda sprječava da iskusim uspjeh koji Bog daje?

 

5. lekcija                  Subota, 2. veljače 2019.
Agonija u Aju
„Izrael je sagriješio... Zbog toga se djeca Izraelova nisu mogla održati pred svojim neprijateljima.“ –Jošua 7:11,12.
„Tisuće su poginule na bojištu jer Bog nije mogao blagosloviti i dati sreću narodu u kojemu se nalazio jedan grešnik, jedan koji je prestupio Njegovu riječ.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 239
Predlažemo da pročitate: 3. Svjedočanstvo, 263–272.

Nedjelja 27. siječnja
1. SKRIVENA OPASNOST VREBA
a. Koje skrivene opasnosti Jošua nije bio svjestan, nakon pada Jerihona? Jošua 7:1. Koji koraci su u međuvremenu poduzeti u osvajanju Kanaana? Jošua 7:2,3.
„Ubrzo nakon pada Jerihona Jošua je odlučio napasti Aj, gradić u ravnici samo nekoliko milja zapadno od Jordanske doline. Uhode poslane na ovo mjesto donijele su izvještaj da je stanovnika malo te da će trebati mala vojska za pobjedu.“ – Patrijarsi i proroci, str. 493.
b. Na temelju izvještaja uhoda, koliko vojnika je poslano da napadne Aj? Jošua 7:4 (prvi dio). Koje su greške tada učinjene?
„Velika pobjeda koju je Bog ostvario za njih učinila ih je samouvjerenima. Budući da im je obećao Kanaansku zemlju, oni su se osjećali sigurni te su propustili shvatiti da im samo božanska pomoć može dati uspjeh. Čak je i Jošua iznio svoje planove za osvajanje Aja ne zatraživši savjet od Boga.
Izraelci su počeli precjenjivati vlastitu snagu i s prijezirom gledati na svoje neprijatelje. Očekivala se lagana pobjeda.“ – Patrijarsi i proroci, str. 493.

Ponedjeljak 28. siječnja
2. POZIV NA ISPITIVANJE SRCA
a. Koje neugodno iznenađenje je zaprepastilo Izraelce u Aju? Jošua 7:4,5.
“Oni (tri tisuće izraelskih vojnika) su požurili s napadom bez obećanja da će Bog biti s njima. Došli su gotovo do vrata grada da bi se suočili s odlučnim otporom. Obuzeti strahom zbog broja i temeljite pripreme njihovih neprijatelja, oni su pobjegli niz strmu padinu. Kanaanci su ih ljuto progonili: “I tjerali su ih ispred svojih vrata… pobili su ih na strmini.” Premda su gubici brojčano bili mali, samo trideset šest ljudi, poraz je obeshrabrio cijelu zajednicu. “Klonu tada srca narodu kao da mu je voda u žilama.” Ovo je prvi put da su se u bitci suočili s Kanaancima, i ako su ih stanovnici ovog malog grada natjerali na bijeg, kakve će biti posljedice većih sukoba koji su bili pred njima?“ – Patrijarsi i proroci, str. 494.
b. Kako je Jošua reagirao povodom tragedije? Jošua 7:6-9. Što je bilo pogrešno u njegovom odgovoru?
„Jošua je pokazao istinsku revnost za čast i slavu Božjeg imena, pa ipak se u njegovoj molitvi nadziru sumnja i nevjerica. Pomisao da je Bog preveo svoj narod preko Jordana da bi ga predao sili neznabožaca bila je pogrešna i nedolična za vođu Izraela. Osjećanje potištenosti i nepovjerenja – koje je Jošua pokazao u pogledu silnih čuda koja je Bog učinio pri oslobođenju svog naroda, kao i u pogledu toliko puta ponavljanih obećanja koja je On bio spreman ispuniti za njih u istjerivanju grešnih stanovnika kanaanske zemlje – zaista nisu imala opravdanja.“ – The Signs of the Times, 21. travnja, 1881.
“Griješi svaka crkva koja ne istražuje uzrok tame i nevolja koje su je snašle. Crkva ne može napredovati i biti živa dok ne postane svjesna zla u svojim redovima koje onemogućava primanje Božjeg blagoslova.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 520.
“Neka crkve koje tvrde da vjeruju u istinu, koje zagovaraju Božji zakon, drže taj zakon i odvoje se od svake nepravde. Neka se pojedinačni članovi crkve odupru iskušenjima da prakticiraju zle stvari i popuštaju grijehu. Neka crkva započne s djelom čišćenja pred Bogom kroz pokajanje, poniznost i duboko istraživanje srca, jer nalazimo se u nesimboličnom danu pomirenja – ozbiljnom vremenu koje donosi vječne posljedice.“ –2. Odabrane poruke, str. 378.

Utorak 29. siječnja
3. BOG ODGOVARA
a. Kako je Bog milostivo odgovorio dok se Jošua molio, negodujući zbog sramotnog poraza izraelske vojske kod Aja? Jošua 7:10-12.
„Ali naš milostivi Bog nije svog slugu (Jošuu) pohodio gnjevom zbog ove njegove zablude (sumnje i nevjerice). On je u svojoj milosti primio skrušenost i molitvu Jošue, ali je u isto vrijeme blago ukorio njegovo nevjerovanje, a zatim mu otkrio uzrok njihovog poraza.“ – The Signs of the Times, 21. travnja, 1881.
b. Što treba naučiti iz ove krize? 1 Korinćanima 10:1-5,11,12.
„Nato Gospod reče Jošui: "Ustani! Zašto si ti pao na lice svoje? Sagriješio je Izrael i prekršio savez moj koji sam im zapovjedio. Ta uzeli su i od onoga što je pod kletvom i ukrali i prevarili i stavili među svoje stvari. Zato se sinovi Izraelovi ne mogu održati pred svojim neprijateljima; okreću leđa pred svojim neprijateljima jer postadoše ukleti. Neću više biti s vama ako ono što je pod kletvom ne istrijebite iz svoje sredine."(Jošua 7:10-12).
Pokazano mi je da Bog ovdje pokazuje kako gleda na grijeh među onima koji tvrde da su Njegov narod koji vrši zapovijedi. Oni koje je posebno počastio da budu svjedoci veličanstvenog očitovanja Njegove moći, poput starih Izraelaca, i koji će se čak i onda usuditi prezreti Njegove izričite upute, bit će predmet Njegova gnjeva. On uči svoj narod da su neposlušnost i grijeh posebno uvredljivi za Njega i da se na njih ne smije olako gledati. On pokazuje da Njegov narod, kad se nađe u grijehu, odmah mora poduzeti odlučne mjere da ga odbaci kako na svima ne bi počinulo Njegovo negodovanje. Ali ako oni koji su na odgovornim položajima prijeđu preko grijeha naroda, bit će izloženi Njegovom negodovanju, a Božji narod kao cjelina bit će odgovoran za te grijehe. U postupanju sa svojim narodom u prošlosti, Gospodin pokazuje potrebu za očišćenjem Crkve od grijeha. Jedan grešnik može raširiti tamu koja će isključiti Božje svjetlo za čitavu zajednicu. Kad narod shvati da se na njega spušta ova tama a ne zna uzrok, treba ozbiljno tražiti Boga s velikom poniznošću i skrušenošću dok se grijesi koji žaloste Njegovog Duha ne nađu i uklone.
Predrasude koje su se pojavile protiv nas zbog toga što smo korili grijehe koje mi je Bog pokazao, i vika koja se podigla zbog grubosti i oštrine, nepravedna je. Bog traži da govorimo i mi nećemo šutjeti. Ako su grijesi u Njegovom narodu očiti i ako Božji sluge ravnodušno prolaze pokraj njih, oni zapravo podupiru i opravdavaju grešnika; u tom su slučaju jednako krivi i sasvim je sigurno da će biti izloženi Božjem negodovanju jer će biti proglašeni odgovornima za grijehe krivca.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 256, 266

Srijeda 30. siječnja
4. DJELO U OVIM POSLJEDNJIM DANIMA
a. Što je Gospod naredio Jošui Nunovu da poduzme u krizi koju je uzrokovala slabost i poraz kod Aja? Jošua 7:13-15. Što iz ovoga možemo naučiti?
„Oni mogu biti svjedoci počinjenog zla, ali se ne osjećaju kao Jošua i ne ponižavaju se zato što ne osjećaju da su duše izložene opasnosti.
Pravi Božji narod, kojemu je na srcu duh Gospodnjeg djela i spasenje duša, uvijek će vidjeti grijeh i njegov stvarni, grešni karakter. Oni će uvijek zagovarati vjerno i otvoreno postupanje s grijesima koji tako lako prionu za Božji narod. Posebno u završnom radu za Crkvu, u vrijeme zapečaćenja sto četrdeset i četiri tisuće koje će stati bez mane pred Božjim prijestoljem.
Tko stoji u ovo vrijeme u Božjem vijeću? Jesu li to oni koji opravdavaju grijehe među onima koji tvrde da pripadaju Božjem narodu i koji u srcu mrmljaju, možda ne otvoreno, protiv onih koji kore za grijeh? Jesu li to oni koji ustaju protiv njih i zbližavaju se s onima koji čine bezakonje? Ne, nikako! Ako se ne pokaju i ne napuste Sotonin posao u tlačenju onih koji osjećaju teret za djelo nego podupiru ruke grešnicima u Sionu, nikad neće primiti pečat Božjeg odobravanja.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 266.
"Ako vođe Crkve ne budu marljivo istraživali grijehe koji izazivaju Božje negodovanje, postat će odgovorni za te grijehe." – 3. Svjedočanstvo, str. 269.
b. Kako je Jošua poslušno izvršio Božji nalog? Jošua 7:16-18.
„Jošui su dane upute za otkrivanje i kažnjavanje zločinca. Za otkrivanje krivca trebala se koristiti kocka. Grješnik nije izravno otkriven, već je to pitanje za neko vrijeme držano u neizvjesnosti, da narod osjeti krivicu grijeha koji su bili među njima i da ih se tako navede da ispituju svoja srca i ponize se pred Bogom…
Onda je Božji prst uputio na onoga koji je unesrećio Izraela, čovjeka Akana, sina Karmijina, iz Judina plemena.“ – Patrijarsi i proroci, str. 495.

Četvrtak 31. siječnja
5. VJERNE VOĐE U KRIZI
a. Što je Jošua ljubazno zamolio Akana da napravi, i kakav je bio Akanov odgovor? Jošua 7:19-21. Kako Bog gleda na ravnodušnost u vrijeme krize? Sefanija 1:12.
„Mnogima nedostaje Jošuina razboritost; njima nije povjerena dužnost da ispitaju zlo i da bez oklijevanja uklone grijehe koji postoje među njima. Neka takvi ne ometaju one kojima je povjeren ovaj posao; neka se ne ispriječe na putu onima čija je dužnost da to učine.
Pokazano mi je kako je Akanovo priznanje bilo slično priznanjima nekih među nama i da će ih još biti. Oni kriju zlo koje čine i ne žele učiniti dragovoljno priznanje dok ga Bog ne razotkrije, pa tek onda priznaju svoje grijehe. Nekolicina njih nastavlja zlim putem dok ne otvrdnu. Oni čak mogu znati da su time opteretili Crkvu, kao što je Akan znao da je kriv što je Izrael bio nemoćan pred svojih neprijateljima. Ali njihova ih savjest ne osuđuje. Oni ne žele osloboditi Crkvu time što bi ponizili svoje oholo, buntovno srce pred Bogom i uklonili zlo koje čine. Božje negodovanje prati Njegov narod i On neće očitovati svoju silu dok u njemu vladaju grijesi koje ohrabruju oni na odgovornim položajima.
Oni koji u Božjem strahu nastoje osloboditi Crkvu prepreka i ispraviti strašno zlo kako bi Božji narod uvidio potrebu da se zgraža nad grijehom i kako bi mogao napredovati u čistoći i time proslaviti Božje ime, uvijek će nailaziti na protivljenje od strane neposvećenih.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 270.
„Crkva kao cjelina u određenoj je mjeri odgovorna za zla pojedinih vjernika, jer se na pojavu zla nije oglasila negodovanjem.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 491.

Petak 1. veljače
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Koji je bio uzrok poraza Izraelaca kod Aja?
2. Što je u molitvi Jošue Nunova Bogu bio dokaz vjere, a što je otkrivalo sumnju?
3. Objasni dužnost crkve ostatka koja se ozbiljno priprema za Kristov drugi dolazak.
4. Koje upravljačke osobine spomenute u Knjizi Jošue Nunova, u 7. poglavlju, bi bilo dobro da i ja razvijem?
5. Zašto ne smijem ometati neophodno djelo protjerivanja grijeha iz tabora?

 

6. lekcija                             Subota, 9. veljače 2019.
Akanov sindrom
„A njima reče: »Pazite, čuvajte se i pohlepe, jer ako tko i obiluje, život mu nije u onome što posjeduje.“ Luka 12:15.
„Kod nekih stjecanje imetka prerasta u opsjednutost.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 490.
Predlažemo da pročitate: Patrijarsi i proroci, 493–498;
4. Svjedočanstvo, 489–495.

Nedjelja 3. veljače
1. UZROK PROKLETSTVA
a. Što je Jošua napravio kada je Akan konačno priznao svoju krivicu, nakon što ga je Bog izdvojio kao krivca u Izraelu? Jošua 7:22,23.
b. Zašto je bilo toliko važno objelodaniti takve grijehe? Izreke 26:2.
„Akan je dobro razumio naredbu i da je zlato i srebro za kojim se polakomio Gospodnje.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 268.
„Akanov grijeh je donio propast cijelom narodu. Zbog grijeha jednog čovjeka Božje nezadovoljstvo će počivati na njegovoj Crkvi sve dok se prijestup ne ispita i ukloni. Crkva se ne treba bojati utjecaja onih koji joj se otvoreno suprotstavljaju, nevjernika ili hulnika, već nedosljednih Kristovih vjernika. To su oni koji zadržavaju Božje blagoslove za Izrael i slabe njegov narod.
Kad je crkva u teškoćama, kad postoji hladnoća i duhovni pad, tada umjesto da sklope ruke i oplakuju svoje nesretno stanje, neka članovi istražuju postoji li Akan u taboru. S poniznošću i ispitivanjem srca neka svatko nastoji otkriti skrivene grijehe koji odvraćaju Božju prisutnost.“ – Patrijarsi i proroci, str. 497.

Ponedjeljak 4. veljače
2. AKAN JE SMATRAN ODGOVORNIM
a. Što je Bog naložio narodu da napravi sa Akanom? Jošua 7:24,25. Zašto je njegova sudbina upozorenje za nas koji živimo tako blizu završetka vremena milosti?
„Kad na kraju nastupi kriza do koje će neizbježno doći i kad se Bog zauzme za svoj narod, oni koji su griješili, koji su bili oblak tame i ispriječili se pred Božjim djelovanjem za Njegov narod, uznemirit će se zbog dužine vremena koje su proveli u mrmljanju i izazivanju obeshrabrenja u djelu. Takvi se poput Akana mogu uplašiti i priznati da su sagriješili, ali priznanje dolazi prekasno i nije onakvo kakvo bi trebalo biti da bi njima koristilo, premda njime mogu rasteretiti Božje djelo.“ – 3. Svjedočanstvo, str. 271
„I danas ima mnogo takvih koji Akanov grijeh ne smatraju tako kobnim i nalaze izgovor za njega; ali to dolazi samo otuda što takvi uopće nemaju predodžbu o prirodi grijeha i njegovim posljedicama, niti o Božjoj svetosti i neprikosnovenosti Njegovih zahtjeva. Često se čuju tvrdnje da Bog ne gleda tako sitničarski slušamo li mi pažljivo Njegovu Riječ, pokoravamo li se svim zapovijedima Njegovog svetog zakona ili pak ne; ali zapis o Njegovom postupku sa Akanom treba nam poslužiti kao opomena. On ni u kom slučaju ne pravda krivoga.“ – The Review and Herald, 20. ožujka, 1888.
b. Kako i zašto je Akanovu sudbinu trebalo održati u sjećanju? Jošua 7:26. Što nam to treba otkriti?
„Jeste li razmišljali o tome zašto su svi Akanovi srodnici zajedno s njim bili predmet Božje kazne? – Zato što nisu bili učeni i odgojeni u skladu sa uputama danim u zakonu Božjem, kao Njegovom mjerilu pravde. Akanovi roditelji su svog sina odgajali tako da se on osjećao slobodnim ne poslušati Riječ Božju, i načela utkana u njegov život navela su ga da i sa svojom djecom postupa tako, te su se i ona izopačila. Utjecaj uma na um uvijek ima povratno djelovanje; i kazna kojom su pored Akana obuhvaćeni i njegovi srodnici, otkriva činjenicu da su i svi oni bili uvučeni u prijestup.“ – Komentari biblijskih tekstova 2, str. 998.
TOP

Utorak 5. veljače
3. GLIB POHLEPE
a. Što je Akana navelo na grijeh? Jakov 1:13-15.
„Akanovu pohlepu je potaknuo izgled skupog šinearskog plašta, i čak kad se suočio licem u lice sa smrću, on ga je nazvao “lijep šinearski plašt”. Jedan je grijeh vodio k drugom i on je uzeo zlato i srebro odvojeno za Gospodnju riznicu, on je Bogu oduzeo prve plodove Kanaanske zemlje.
Smrtonosni grijeh koji je Akana odveo u propast ima svoje korijene u pohlepi, jednom od najuobičajenijih grijeha koji se često uzima olako. Dok se drugi prijestupi otkrivaju i kažnjavaju, kako prijestup desete zapovijedi rijetko izazove samo ukor! Veličina tog grijeha i njegove strašne posljedice pouke su iz Akanove povijesti.“ – Patrijarsi i proroci, str. 496.
b. Objasni koje zlo pohlepe predstavlja odricanje od vjere. Hebrejima 13:5.
„Pohlepa je zlo koje se postupno razvija. Akan je gajio pohlepu za dobitkom dok ona nije postala navika koja ga je vezala okovima što ih je bilo nemoguće raskinuti. Dok je pothranjivao ovo zlo, pomisao da nanese zlo Izraelu ispunila bi ga strahom, ali je njegova sposobnost rasuđivanja bila umrtvljena grijehom i kad je kušnja došla, on je postao laka žrtva.
Ne čine li se slični grijesi usprkos opomenama koje su isto tako svečane i izričite? Nama je zabranjeno popuštati pohlepi kao što je Akanu bilo zabranjeno prisvojiti jerihonski plijen.
Njezin se prljavi trag vidi posvuda. Ona stvara nezadovoljstvo i neslogu u obiteljima, izaziva zavist i mržnju između siromašnih i bogatih, potiče svirepo tlačenje bogatih nad siromašnima. Ovo zlo ne postoji samo na ovom svijetu već i u crkvi. Kako se često i ovdje susreće sebičnost, pohlepnost i posezanje za tuđim, zapostavljanje milosrđa, potkradanje Boga “u desetini i prinosu”. Među “dobrostojećim i cijenjenim” članovima crkve postoje mnogi Akani.“ – Patrijarsi i proroci, str. 496, 497

Srijeda 6. veljače
4. IZBJEGAVANJE ZAMKE
a. Koja upozorenja protiv žudnje za bilo čim što ne pripada nama dopiru i do nas? Luka 12:15; 1 Ivanova 2:15-17.
„Upravo ova sve veća sklonost stjecanju novca, sebičnost koju rađa želja za dobitkom, udaljuje od Crkve Božju naklonost i umrtvljuje njezinu duhovnost. Kad su glava i ruke stalno zaokupljeni planiranjem i gomilanjem bogatstva, zaboravlja se na Božje i ljudske zahtjeve.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 82.
„Umjesto da sve daju za Krista, mnogi, poput Akana, uzimaju zlatnu šipku i privlačan šinearski plašt i sakrivaju to u svom šatoru. Kada je prisustvo jednog Akana bilo dovoljno da oslabi cijeli izraelski logor, zar se treba čuditi što je uspjeh koji prati naše napore tako neznatan, kad svaka crkva i skoro svaka obitelj ima svog Akana?“ – 5. Svjedočanstvo, str. 145.
b. Koje još grijehe, povezane sa pohlepom, Bog pogotovo mrzi? Izreke 6:16-19. Kako Bog gleda na nas ako gajimo ove grijehe?
„Različiti grijesi koje njeguju i vrše oni koji se smatraju kršćanima, donose Božje negodovanje na Crkvu. Kad se otvore nebeske knjige, Sudac neće nijednom riječju iznijeti čovjekovu krivnju; bit će dovoljan jedan prodoran, uvjerljiv pogled i svako će se djelo, svaki čin u životu živo prikazati u sjećanju počinitelja. Ovu osobu neće biti potrebno, kao u Jošuino doba, tražiti od plemena do obitelji, već će njezine usne priznati vlastitu sramotu, sebičnost, pohlepu, nepoštenje, varanje i prijevaru. Njezini će grijesi, skriveni od ljudi, tada biti objavljeni kao s krovova.
Utjecaj kojega se Crkva treba najviše bojati ne dolazi od otvorenih protivnika, nevjernika i bogohulnika, već od nedosljednih osoba koje ispovijedaju Krista. To su oni koji onemogućavaju primanje blagoslova izraelskog Boga i navlače na Crkvu slabost, prijekor koji nije tako lako ukloniti.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 492.
„Njegovog Duha vrijeđaju ohološću, razmetanjem, nepoštenjem i iskorištavanjem drugoga neki koji tvrde da su pobožni. Sve to donosi Božje negodovanje na Njegov narod.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 491.

Četvrtak 5. veljače
5. TRANSPARENTNOST U TRGOVANJU
a. Koje poimanje nam može pomoći da Boga i sve svoje bližnje stavimo ispred svoje prirodne težnje za svjetovnim dobitkom? Izreke 15:3; Kološanima 3:1-3.
„Varanje u trgovanju, običaj u svijetu, nije primjer za kršćane. Oni ni u sitnicama ne smiju odstupiti od savršenog poštenja. Prodati neki predmet skuplje nego što vrijedi zato što je kupac neinformiran, znači prijevaru. Nezakoniti dobitak, sitni trikovi u trgovanju, preuveličavanje, nepoštena konkurencija, snižavanje cijene nekom bratu koji nastoji pošteno poslovati — sve ovo kvari čistoću Crkve i upropaštava njezinu duhovnost.
Poslovni svijet ne nalazi se izvan granica Božje vladavine. Kršćanstvo nije nešto čime se hvalimo subotom i pokazujemo u svetištu; ono se pokazuje svakog dana u tjednu i na svakom mjestu. Njegove zahtjeve moramo priznati i poštovati u radionici, u domu i u poslovnim pothvatima s braćom i sa svijetom.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 494.
„Prvi kršćani nisu imali ni izdaleka tu prednost i mogućnosti koje mi imamo. Oni su bili siromašan narod, ali su osjećali silu istine. Pokretačka snaga koja ih je nagonila da ulože sve što su imali bio je cilj koji su stalno imali pred svojim očima. Osjećali su se kao oruđa u Božjim rukama o čijoj aktivnosti ovisi spasenje ili pak gubitak mnogih duša. Uložili su u to sve što su imali i bili su u svakom trenutku spremni da se odazovu na svaki poziv Gospodnji.
„Mi tvrdimo da se rukovodimo istim načelima i da smo pod utjecajem istog Duha... Neka se svako od nas osobno zalaže da primjerom nesebičnog dobročinstva pozitivno i poticajno djeluje na druge.“ – 5. Svjedočanstvo, str. 145, 146.

Petak 8. veljače
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Što najviše sprječava izlijevanje Božjih blagoslova i slabi Njegov narod?
2. Kako ja mogu utjecati na mlade na sličan način kao što je Akan utjecao na svoju djecu?
3. Kako mogu izbjeći grešno odavanje korijenima pohlepe?
4. Koja opasnost naročito vreba kada god kupujemo ili prodajemo nešto već korišteno?
5. Kako mogu izbjeći čestu zamku žudnje za zemaljskim dobitkom?

 

7. lekcija                      Subota, 7. veljače 2019.
Blagoslovi i prokletstva
„Nije bilo nijedne riječi što ju je zapovjedio Mojsije koju ne pročita Jošua pred svim zborom Izraelovim i ženama i djecom i pridošlicama koji su hodili među njima.“ – Jošua 8:35.
„Oni su se mogli nadati da će ostvariti namjere Božje samo ako svako srce bude ispunjeno poštovanjem prema svetom Božjem zakonu.“ – Patrijarsi i proroci, str. 465.
Predlažemo da pročitate: Patrijarsi i proroci, 499–504.

Nedjelja 10. veljače
1. SVEČANI IZBOR
a. Koji izbor je Bog postavio pred svoj narod na granici obećane zemlje, i što iz toga možemo naučiti? Ponovljeni zakon 11:26-28.
„Bog traži poslušnost; ako Ga ne poslušate, naći ćete se u gorem položaju nego da ste neutralni. Ako vas Bog ne obdari svojim blagoslovom, bit ćete izloženi Njegovom prokletstvu. On od vas zahtijeva da budete voljni i poslušni, i kaže da ćete onda uživati plodove zemaljske. Prema Izaiji 1:19. strašno je prokletstvo izrečeno nad onima koji ne dolaze u pomoć Gospodinu.“ – 2. Svjedočanstvo, str. 166.
b. Navedite dvije planine odabrane za izricanje blagoslova i prokletstava. Ponovljeni zakon 11:29. Kako su izraelska plemena podijeljena za ovu svetu dužnost? Ponovljeni zakon 27:11-13.
„Ebal i Gerizim, na suprotnim stranama doline, gotovo da su se doticali, a njihovi ispupčeni dijelovi su naizgled stvorili prirodnu govornicu, tako da se svaka izgovorena riječ mogla dobro čuti dok se s druge strane planinske padine pružao ogroman prostor za velik skup.“ – Patrijarsi i proroci, str. 521.

Ponedjeljak 11. veljače
2. VJEŽBANJE UMA ZA POBJEDU
a. Koju zapovijed, danu preko Mojsija, a vezanu za goru Ebal je trebalo izvršiti kad je narod prešao preko Jordana? Ponovljeni zakon 27:2-8.
b. Što je još trebalo napraviti s ciljem utvrđivanja zakona u umu naroda? Ponovljeni zakon 6:6-9; 31:19-22.
„U danima putovanja kroz pustinju Gospodin se obilno postarao da Njegova djeca sačuvaju u sjećanju riječi Njegova Zakona. Kad se nasele u Kanaanu, svakog će dana u svakom domu trebati ponavljati božanska pravila; ona su trebala biti napisana na dovratnicima i vratima, na spomen-pločama. Uz pratnju glazbe trebali su ih pjevati i stari i mladi, svećenici su ih trebali objavljivati narodu na javnim skupovima, a upravitelji zemlje svakoga dana proučavati. “Neka knjiga Zakona bude na ustima tvojim: razmišljaj o njoj danju i noću” – zapovjedio je Gospodin Jošui – “kako bi vjerno držao sve što je u njoj napisano: samo ćeš tad biti sretan i uspjet ćeš u pothvatima … kuda god pođeš.” Jošua 1:8. – Proroci i carevi, str. 464.
c. Koju korist i mi dobivamo pamteći Božji zakon i razmišljajući o obećanjima i opomenama zapisanim u Njegovoj Riječi? Psalam 119:11.
„Nekoliko puta dnevno treba dragocjene, zlatne trenutke posvetiti molitvi i proučavanju Pisma, ako ne više, onda bar naučiti napamet neki tekst da bi se u duši mogao razvijati duhovni život.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 459.
„Mislima se mora postaviti granica, ne smije im se dopustiti da lutaju. One se moraju baviti svetim spisima. Čak i cijela poglavlja treba učiti napamet da bismo ih ponavljali kada nam se Sotona približi sa svojim iskušenjima. Čak i dok idete ulicom, možete pročitati neki stih, razmišljati o njemu i tako ga utisnuti u svoje pamćenje, a Bog će učiniti da svjetlost tako sačuvanog znanja zasija u vrijeme kada to bude potrebno.“ – The West Michigan Herald, 26. listopada, 1904.

Utorak 12. veljače
3. IZVRŠAVANJE SPOMENUTIH UPUTA
a. Kako je Jošua izvršio nalog dan preko Mojsija u pogledu gore Ebal? Jošua 8:30-32.
„Prema uputama danim Mojsiju, na gori Ebal je podignut spomenik od kamena. Na tim kamenovima koji su prethodno bili premazani posebnom žbukom, ispisan je zakon, ne samo Deset zapovijedi izgovorene na Sinaju i urezane na kamenim pločama već i zakoni što ih je Mojsije primio i zapisao u knjigu. Pored ovog spomenika bio je izgrađen žrtvenik od neklesana kamena na kojem su prinosili žrtve Gospodu. Značajna je bila činjenica da je žrtvenik podignut na gori Ebal, planini na kojoj je izrečeno prokletstvo, označavajući da je Izrael zbog prijestupa Božjeg Zakona na sebe pravedno navukao Božji gnjev i bio bi odmah kažnjen da nije bilo Kristova pomirenja predstavljena žrtvenikom.“ – Patrijarsi i proroci, str. 500.
b. Kako je Jošua rasporedio vođe i narod za tu značajnu svečanost, i što trebamo uočiti u vezi s načinom na koji su i stranci bili primljeni? Jošua 8:33.
„Šest plemena, potomci Lee i Rahele, bili su smješteni na planini Gerizim. Oni koji su potjecali od inoča, zajedno s Rubenom i Zebulunom, zauzeli su svoja mjesta na Ebalu, dok su svećenici s Kovčegom zauzeli dolinu između njih." – Patrijarsi i proroci, str. 500.
„Neka oni koji vjeruju u Gospodnju Riječ čitaju upute zapisana u Levitskom zakonu i Ponovljenom zakonu. Tu će vidjeti kakav su odgoj imali sinov Izraelski. Iako su kao izabrani narod bili pozvani da budu osobiti i sveti, odvojeni od ostalih naroda koji nisu poznavali Boga, trebali su biti ljubazni prema strancima. Na stranca nisu smjeli gledati s prijezirom samo zato što ne pripada Izraelu. Strancima je trebalo ukazati ljubav i pažnju jer je Krist umro da spasi i njih isto tako kao i Izraelce. Na njihovim praznicima zahvalnosti, kada su se podsjećali na sve što im je Bog učinio u svojoj milosti, trebali su i stranci naići na srdačnu dobrodošlicu.“ – 6. Svjedočanstvo, str. 253, 254.

Srijeda 13. veljače
4. IZBJEGAVANJE FORMALNOSTI U VJERSKIM SLUŽBAMA
a. Što je bio vrhunac obreda na gori Ebalu? Jošua 8:34.
„Na znak trube zavladao je muk, i onda je Jošua, okružen dubokom tišinom, u prisutnosti ovog ogromnog skupa, stojeći pored svetog Kovčega, pročitao blagoslove koji su trebali slijediti ako poslušaju Božji Zakon. Sva plemena na Gerizimu su odgovorila: “Amen.” – Patrijarsi i proroci, str. 500.
b. Zašto je bilo prikladno da cijeli skup kaže „Amen“? Psalam 106:48. Zašto je često prikladno da i mi kažemo „Amen“?
„Kada je riječ Gospodnja upućivana Izraelcima u vrijeme Starog zavjeta, zapovijed je glasila: 'I sav narod odgovarajući neka kaže: Amen.' Kada je kovčeg zavjeta unesen u grad Davidov, i kad je otpjevan psalam radosti i trijumfa, 'sav narod uzvikne: Amen, i hvališe Gospoda.' Ovaj svesrdni odgovor bio je dokaz da su oni razumjeli izgovorenu riječ i pridružili se slavljenju Boga.
U našim vjerskim službama ima previše formalnosti. Gospod želi da propovjednici koji iznose Njegovu Riječ budu za to osposobljeni silom Svetog Duha; a slušatelji ne trebaju sjediti u pospanoj ravnodušnosti, gledajući nezainteresirano oko sebe i ne obraćajući pažnju na ono što se govori. Dojam koji se na takav način ostavlja na nevjernike niti malo ne ide u prilog Kristovoj religiji. Ovi takozvani kršćani, koji tako ravnodušno slušaju izlaganje Božje Riječi, niti malo ne oskudijevaju u ambicijama i revnovanju kad su u pitanju njihovi ovozemaljski poslovi i interesi; ali ono što je od vječnog i neprolaznog značaja ne budi njihovo dublje zanimanje. Glas Božji upućen preko Njegovih vjesnika može zvučati kao ugodna pjesma; ali Njegove svete opomene, ukori i ohrabrenja ostaju posve zanemareni. Njih je potpuno paralizirao duh ovoga svijeta. Istine sadržane u Riječi Božjoj nailaze na zatvorene uši i tvrda srca na koja se ne može utjecati. Naše crkve trebaju biti duhovno budne i aktivne, hrabriti i poticati Kristove propovjednike i pomagati im u djelu spašavanja duša. Kada skupština hodi u svjetlosti, u njoj će se uvijek čuti i radostan odziv i riječi usrdne zahvalnosti.“ – 5. Svjedočanstvo, str. 297.

Četvrtak 14. veljače
5. TAJNA SREĆE
a. Što je još bilo uključeno u obred izricanja blagoslova i prokletstava? Jošua 8:35. Što je trebalo redovito ponavljati? Ponovljeni zakon 31:10-13.
„On je nakon toga pročitao prokletstva, a plemena na Ebalu su na isti način izrazila svoje slaganje. Svečani je odgovor tisuća i tisuća glasova zvučao kao glas jednog čovjeka. Nakon toga slijedilo je čitanje Božjeg Zakona, zajedno s uredbama i kaznama koje im je predao Mojsije.
Izrael je primio Zakon na Sinaju izravno iz Božjih usta, a Njegove svete zapovijedi, zapisane Njegovom vlastitom rukom, još uvijek su bile čuvane u Kovčegu. Sada je on ponovno napisan tako da ga svi mogu čitati. Svi su imali prednost da sami vide uvjete Saveza uz koje su trebali osvojiti Kanaan. Svi su trebali izraziti svoje prihvaćanje uvjeta Saveza i pristati na blagoslove i prokletstva njegova držanja ili zanemarivanja. Zakon nije samo bio napisan na kamenju spomenika već ga je i Jošua pročitao pred svim Izraelcima. Nije prošlo mnogo tjedana otkad je Mojsije dao narodu cijelu knjigu Ponovljenog zakona, a Jošua ju je ipak ponovno čitao.
Čitanje Zakona su slušali ne samo izraelski muškarci već i žene i djeca, jer je bilo važno da i oni znaju i vrše svoje dužnosti.“ – Patrijarsi i proroci, str. 500-503.
b. Navedi neke od blagoslova i prokletstva. Ponovljeni zakon 28:1-13; 27:14-26.

Petak 15. veljače
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Zašto su blagoslovi i prokletstva koja su dana starom Izraelu značajna i danas?
2. Na koji način mi je ponekad pamćenje i razmišljanje o svetim spisima bilo od koristi?
3. Zašto su i stranci bili prisutni među vođama i narodom na gori?
4. Na koji način mogu pružiti veću podršku djelu propovjednika u mojoj lokalnoj crkvi?
5. Zašto je bilo važno da svi od mladosti nauče koja je njihova dužnost prema Bogu?

8. lekcija                       Subota, 23. veljače 2019.
Pomaganje stanovnicima Gibeona
„Ovo ćemo učiniti s njima: ostavit ćemo ih na životu da se gnjev ne sruči na nas zbog zakletve kojom im se zaklesmo.“ – Jošua 9:20.
„Usred zemlje se jedan brojan narod – Gibeonjani – odrekao neznaboštva, ujedinio s Izraelom, i dobio dio u blagoslovima zavjeta.“ – Patrijarsi i proroci, str. 369.
Predlažemo da pročitate: The Signs of the Times, 1884.

Nedjelja 17. veljače
1. LUKAVA SPLETKA
a. Što su ljudi iz Gibeona napravili vidjevši pobjede Izraelaca? Jošua 9:3-6.
„Tu ih je uskoro posjetilo čudno izaslanstvo koje je s njima željelo sklopiti savez. Predstavnici su izjavili da su došli iz daleke zemlje, a njihov je izgled to naoko i potvrđivao. Njihova je odjeća bila stara i pohabana, njihove sandale pokrpane, zalihe pljesnive, mjehovi koje su koristili za vino bili su pocijepani i podvezani, kao da su ih brzo popravili za putovanja.
U njihovom dalekom domu, navodno iza granica Palestine, njihovi sunarodnjaci su čuli za čuda koja je Bog učinio za svoj narod i poslali ih da sklope savez s Izraelom.“ –Patrijarsi i proroci, str. 505.
b. Prepričaj njihov susret i što su to Izraelci trebali znati. Jošua 9:7-13.
„Izraelci su posebno bili upozoreni da ne sklapaju saveze s idolopokloničkim Kanaancima, i vođe su posumnjale u istinitost riječi ovih stranaca.“ –Patrijarsi i proroci, str. 505.

Ponedjeljak 18. veljače
2. RAZOČARAVAJUĆA OBMANA
a. Koju grešku su Jošua i vođe učinili u vezi s Gibeoncima? Zašto su oni podbacili? Jošua 9:14,15.
b. Kako su Izraelci reagirali nakon što su vidjeli da su prevareni? Zašto je bilo ispravno što su poštedjeli Gibeonce? Jošua 9:16-20.
„Ogorčenje Izraelaca je bilo veliko kad su saznali za prijevaru kojom su bili prevareni. “Ali sva zajednica poče rogoboriti protiv glavara”, ali oni su odbili raskinuti savez, premda je načinjen prijevarom, jer su se “zakleli Jahvom, Bogom Izraelovim”. “Ali ih nisu napali sinovi Izraelovi.” Gibeonci su se zavjetovali da će se odreći idolopoklonstva, prihvatiti štovanje Jahve, tako da očuvanje njihovih života nije bilo kršenje Božje zapovijedi da se unište idolopoklonički Kanaanci. Izraelci se stoga nisu zadanom zakletvom obvezali da učine neki grijeh. Premda je zakletva iznuđena prijevarom, ona se nije smjela zanemariti.“ – Patrijarsi i proroci, str. 506.
c. Što trebamo shvatiti o važnosti čestitosti i držanju jednom dane riječi? Izreke 12:22; Psalam 15:1,4 (posljednji dio).
„Obveza na koju se zaklinjemo zadanom riječju, ako nas ne obvezuje da učinimo grješan čin, mora se držati svetom. Mogućnost dobitka, osvete ili osobnog interesa ne može ni na koji način utjecati na nepovredivost zakletve ili zavjeta“ – Patrijarsi i proroci, str. 506.
„Ako u bilo kojoj stvari izjavite da ćete nešto učiniti, a kasnije shvatite da ste drugome učinili uslugu na vlastiti gubitak, iz načela ne odstupajte niti za dlaku. Izvršite svoju riječ. Traženjem promjene plana pokazat ćete da se na vas ne može osloniti. Ako povučete riječ u malim poslovima, povući ćete je i u većim. Pod takvim okolnostima neki su u kušnji da varaju, govoreći: “Niste me dobro razumjeli. Mislili ste da moje riječi znače više nego što sam namjeravao." Ali činjenica je da su mislili upravo ono što su rekli, no izgubili su dobre pobude pa su se naknadno poželjeli povući iz sporazuma koji bi im mogao donijeti gubitak.“ – Odgovorno roditeljstvo, str. 154.

Utorak 19. veljače
3. SUDBINA GIBEONACA
a. Budući da su Gibeonci pribjegli lukavstvu, kakva je bila njihova životna sudbina? Jošua 9:21-23. Na koji način to pokazuje utjecaj koji je Bog Izraelov ostavio na okolne narode?
„Život Gibeonaca je bio pošteđen, ali su bili određeni kao sluge za Svetište da vrše fizičke poslove…
Gibeon, njihov najvažniji grad, “bio je značajan kao kakav kraljevski grad”, “a svi žitelji njegovi bijahu ratnici”. To je očit dokaz straha koji su Izraelci unijeli među stanovnike Kanaana, kad su ljudi ovog grada pribjegli tako ponižavajućim sredstvima da bi spasili svoje živote.“ – Patrijarsi i proroci, str. 506.
b. Kako su Gibeonci odgovorili na presudu? Jošua 9:24-27.
“Jošua pozva Gibeonce i reče: ‘Bit ćete drvosječe i vodonoše za Dom Boga moga.” Oni su rado prihvatili ove uvjete, svjesni da su pogriješili, te su rado otkupili svoj život po bilo koju cijenu.“ – Patrijarsi i proroci, str. 526.
c. Što pokazuje da bi Gibeonci bili blagoslovljeni da su ostali pošteni i rekli cijelu istinu, umjesto što su pribjegli obmani? Izlazak 12:48,49; Levitski zakon 19:33,34.
„Bog je uveo uredbu da svi koji se odreknu poganstva i stupe u zajednicu s Izraelom dijele blagoslove zavjeta….
Za stanovnike i građane ovog “kraljevskog grada” čiji “žitelji… bijahu ratnici” bilo je veliko poniženje biti drvosječe i vodonoše u narednim naraštajima. Ali oni su prihvatili odjeću siromaštva da bi prevarili, a sada im je ono dano kao znak doživotne službe. Tako je njihov ropski položaj tijekom naraštaja trebao svjedočiti o Božjoj mržnji prema neistini.“ – Patrijarsi i proroci, str. 507.

Srijeda 20. veljače
4. DRŽANJE OBEĆANJA
a. Što su petorica amorejskih kraljeva učinila kada je do njih došla vijest da su Gibeonci stupili u mir sa Izraelom? Jošua 10:1-5.
„Pokoravanje Gibeonaca Izraelu zbunilo je kraljeve Kanaana. Odmah su poduzeti koraci da se osvete onima koji su sklopili mir s napadačima.“ – Patrijarsi i proroci, str. 507.
b. Kada su Gibeonci uvidjeli da su u opasnosti, koju poruku su poslali Jošui Nunovu, i što je on po tom pitanju poduzeo? Jošua 10:6-9.
„“Ne napuštaj svojih slugu, nego se požuri k nama, da nas izbaviš i da nam pomogneš, jer su se protiv nas udružili svi amorejski kraljevi koji žive u Gorju.” Opasnost nije prijetila samo Gibeoncima već i Izraelcima. Grad je držao prolaze k središnjoj i južnoj Palestini i morao se sačuvati ako se željela osvojiti zemlja.
Jošua se odmah pripremio da pođe u oslobađanje Gibeona. Stanovnici opkoljenog grada bojali su se da će on odbiti njihov poziv, zbog prijevare koju su koristili. Ali oni su se predali pod izraelski nadzor, prihvatili štovanje Boga i on se smatrao obveznim da ih zaštiti. Ovaj put nisu pošli bez božanskog savjeta i Gospod ih je ohrabrio u ovom pothvatu...
Marširajući cijelu noć on je ujutro doveo svoje snage pred Gibeon. Udruženi su knezovi jedva sakupili svoje vojske oko grada kad ih je Jošua napao.“ – Patrijarsi i proroci, str. 507.
c. Što je posvjedočilo o veličanstvenoj moći izraelskog Boga u korist onih koje je On obranio? Jošua 10:10,11.
„Ogromno mnoštvo je pred Jošuom pobjeglo planinskim prolazom prema Bet-Horonu, a kad su stigli do vrha, počeli su bježati niz strminu na drugu stranu. Tu ih je stigla kamena tuča.“ – Patrijarsi i proroci, str. 508.

Četvrtak 21. veljače
5. MOLITVA I AKCIJA
a. Koju čudesnu molbu svog vjernog sluge, Jošue Nunova, je Bog uslišio, u čast i slavu Tvorca? Jošua 10:12-14. Zašto je On to učinio?
„Jošua, koji je sve to promatrao s grebena, vidio je da će dan biti prekratak da se obavi sav posao. Ako ih se potpuno ne potuče, njegovi će se neprijatelji ponovno okupiti i započeti bitku: “Obrati se Jošua Jahvi i poviče pred Izraelcima: ‘Stani sunce, iznad Gibeona, i mjesece, iznad dola Ajalona!’ I stade sunce, i zaustavi se mjesec sve dok se nije narod osvetio neprijateljima svojim… I stade sunce nasred neba i nije se nagnulo k zapadu gotovo cijeli dan.
Božji Duh je nadahnuo Jošuinu molitvu da bi ponovno pružio dokaz o sili izraelskog Boga. Zato ovaj zahtjev nije bio izraz drskosti velikog vođe. Jošua je primio obećanje da će Bog sigurno poraziti ove izraelske neprijatelje, a ipak je on uložio velike napore, kao da je uspjeh ovisio samo o izraelskoj vojsci. On je učinio sve što je čovjek mogao učiniti, a onda je vjerom povikao za božansku pomoć. Tajna uspjeha je zajedništvo božanske sile s ljudskim naporima. Oni koji ostvaruju najveće rezultate oni su koji se bez ustezanja oslanjaju na ruku Svemogućega. Čovjek koji je zapovjedio: “Stani, sunce, iznad Gibeona, i mjesece, iznad dola Ajalona!” čovjek je koji je satima ležao na zemlji u molitvi u taboru u Gilgalu. Ljudi molitve su moćni ljudi. – Patrijarsi i proroci, str. 509.
"Ovo moćno čudo svjedoči da je sve stvoreno pod upravom Stvoritelja.“ – Patrijarsi i proroci, str. 509.
b. Što je Bog ponovo učinio, što pokazuje da On upravlja prirodom? Izaija 38:7,8. Što će On raditi u budućnosti? Job 38:22,23; Otkrivenje 16:17,21.

Petak 22. veljače
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Jesam li ikada bio prevaren? Ako jesam, kako sam to mogao izbjeći?
2. Zašto su Izraelci ostali vjerni varalicama koji su ih obmanuli?
3. U povijesti Gibeonaca, što dokazuje da se laganje ne isplati?
4. Zašto je Bog podario uspjeh Izraelcima u borbi protiv Amorejaca?
5. Što će se dogoditi u budućnosti, kao pokazatelj da Bog upravlja prirodnim silama?

 

9. lekcija                     Subota, 2. ožujka 2019.
Bog vodi osvajanje
„Kako je Gospod zapovjedio Mojsiju, sluzi svojemu, tako je Mojsije zapovjedio Jošui, a Jošua tako i učinio; nije izostavio ništa od svega onoga što je Gospod zapovjedio Mojsiju.“ – Jošua 11:15.
„Gospodin je obećao Jošui da će biti s njim kao što je bio s Mojsijem i da će s lakoćom osvojiti Kanaan ako bude vjerno poštovao sve Njegove zapovijedi.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 156.
Predlažemo da pročitate: Patrijarsi i proroci, 510, 511.

Nedjelja 24. veljače
1. STRAŠNI NEPRIJATELJI
a. Što se dogodilo sa južnim Kanaanom ubrzo nakon pobjede u Bet-Hronu? Jošua 10:40-43.
„Ubrzo nakon pobjede kod Bet-Horona slijedilo je osvajanje južnog Kanaana.“ – Patrijarsi i proroci, str. 510.
b. Što su carevi sjeverne Palestine napravili kada su čuli za uspjehe izraelskog naroda? Jošua 11:1-5.
„Plemena sjeverne Palestine, preplašena uspjehom koji je pratio izraelsku vojsku, stvorila su protiv njih savez. Na čelu je ovog saveza bio Jabin, kralj Hasora, područja zapadno od jezera Metom. “Svi oni izađu sa svim svojim četama.” Ova je vojska bila daleko veća od svih s kojima su se Izraelci do sada suočili u Kanaanu.“ – Patrijarsi i proroci, str. 510.

Ponedjeljak 25. veljače
2. POBJEDE ZA VJERNE
a. Što trebamo primijetiti u načinu na koji je Bog ohrabrio Jošuu i ponovno intervenirao u korist svog vjernog naroda? Jošua 11:6-8. Što iz ovoga trebamo naučiti?
„U blizini voda Meroma on je napao tabor udruženih neprijatelja i potpuno uništio njihovu vojsku.“ – Patrijarsi i proroci, str. 510.
„Bog će učiniti čuda za one koji se uzdaju u Njega. Upravo zato što se narod koji se smatra Njegovim, toliko uzda u vlastitu mudrost i ne pruža Gospodinu priliku da otkrije svoju silu, on nema više snage. Bog će svojoj djeci koja Mu vjeruju pomoći u svakoj krizi ako se potpuno pouzdaju u Njega i bespogovorno Ga budu slušala.“ – 4. Svjedočanstvo, str. 163.
„Vjera posvećenog radnika treba izdržati svaku kušnju s kojom će se suočiti. Bog može i voljan je obdariti svoje sluge svom potrebnom snagom i dati im mudrost koju će zahtijevati različite prilike. On će ispuniti više od najviših očekivanja onih koji se uzdaju u Njega.“ – Djela apostola, str. 242.
b. Što je učinjeno sa konjima i kočijama pobijeđene vojske? Zašto? Jošua 11:9; Psalam 20:7-9.
„Izrael nije smio uzeti konje i kočije s kojima su se Kanaanci ponosili i razmetali. Prema Božjoj zapovijedi kočije su bile spaljene, a konji osakaćeni tako da nisu bili upotrebljivi u bitkama. Izraelci se nisu smjeli pouzdati u kočije i konje, već u “ime Gospodina Boga svojega“ – Patrijarsi i proroci, str. 510.
c. Za razliku od situacije sa Jerihonom, što su Izraelci trebali učiniti sa gradovima osuđenim na propast, sa stokom i cjelokupnim plijenom? Jošua 11:10-14.
„Osvajan je grad za gradom, a Hasor, glavno savezničko uporište, bio je spaljen.“ – Patrijarsi i proroci, str. 510.

Utorak 26. veljače
3. POSTIZANJE ZADANOG CILJA
a. Kako možemo ocijeniti poduhvat Jošue Nunova u osvajanju Kanaana? Jošua 11:18,19.
„Rat se nastavio nekoliko godina, i Jošua je naposljetku postao gospodar Kanaana. “I konačno zemlja počinu od rata.“ – Patrijarsi i proroci, str. 510.
b. Kada je Bog obećao da će Kanaan očistiti od svih neznabožačkih naroda koji su tamo živjeli, kakav je plan stavio pred Izraelce? Na koju opasnost ih je On upozorio? Ponovljeni zakon 7:21,22.
c. Usprkos svim krvoprolićima u ovoj zemlji, koja je bila namjera Svemogućeg za opće dobro čovječanstva? Ponovljeni zakon 7:23-26. Što pokazuje da je Bog pozvao i na prekid ovog surovog zadatka? Jošua 11:23.
„Ono što škodi tijelu, posredno će škoditi i duši. Ono čini nedostojnim onoga koji uzima tu hranu za zajednicu s Bogom i za uzvišenu i svetu službu.
U Obećanoj je zemlji disciplina pokrenuta u pustinji nastavljena u uvjetima koji su bili pogodni za stjecanje dobrih navika. Narod nije bio zbijen u gradove, već je svaka obitelj imala svoj posjed u zemlji, čime je svatko bio osiguran blagoslovima zdravlja u prirodnom, neizopačenom življenju." – Zdravlje i sreća, str. 280.
„Ali premda je kanaanska moć bila slomljena, oni nisu u potpunosti bili razvlašćeni. Filistejci su na zapadu još uvijek držali plodnu ravnicu duž morske obale, dok su Sidonci držali područje zapadno od njih. Oni su također držali Libanon, a na jugu, prema Egiptu, izraelski su neprijatelji još uvijek vladali zemljom. Međutim, Jošua nije trebao nastaviti rat.“ – Patrijarsi i proroci, str. 533.

Srijeda 27. veljače
4. NEOPHODAN ZADATAK
a. Tko je unaprijed odredio granice zemlje? Kome je povjerena podjela zemlje? Brojevi 34:1,2,13,17,18.
„Veliki je vođa trebao obaviti drugi posao prije nego što prepusti vođenje Izraela. Cijela zemlja, osvojeni dio, kao i onaj koji je tek trebalo osvojiti, trebala je biti podijeljena među plemenima. Dužnost svakog plemena je bila da u potpunosti osvoji svoju baštinu. Ako se narod pokaže vjeran Bogu, On će pred njima istjerati njihove neprijatelje, a On im je obećao dati još veće posjede, ako ostanu vjerni njegovom Savezu.
Podjela zemlje je povjerena Jošui, zajedno s visokim svećenikom Eleazarom i plemenskim glavarima, a područje svakog plemena se određivalo ždrijebom. Sam je Mojsije odredio granice zemlje onako kako ju je trebalo podijeliti plemenima kad osvoje Kanaan te je iz svakog plemena imenovao kneza da prisustvuje podjeli.“ – Patrijarsi i proroci, str. 533.
b. Kako je trebalo odrediti položaj svakog plemena, i koje pravilo je trebalo slijediti uzimajući u obzir veličinu plemena? Brojevi 26:54-56.
c. Koje nasljedstvo su dobili Leviti? Brojevi 18:20,21; 35:1-3,7,8.
„Određeni za službu u Svetištu, Leviti nisu primili zemlju u nasljedstvo; živjeli su zajedno u gradovima koji su bili za njih odvojeni i izdržavali su se od desetaka, darova i priloga posvećenih Božjoj službi. Bili su učitelji naroda, gosti na svim njegovim svetkovinama, i svagdje poštovani kao sluge i predstavnici Boga. Cijelom narodu je bila dana zapovijedi ,,Čuvaj se da ne ostaviš Levita dok si god živ na Zemlji.“ „Zato nema pleme Levijevo dijela ni nasljedstva s braćom svojom; Gospod je nasljedstvo njegovo." Ponovljeni zakon 12:19; 10:9. – Odgoj, str. 149

Četvrtak 28. veljače
5. BEZ IZGOVORA
a. Koji zahtjev su zbog svoje brojnosti iznijela djeca Josipova, i kako je Jošua odgovorio? Jošua 14:4,5; 17:14-18.
„Imajući u vidu svoju brojnost ova plemena su zahtijevala dvostruki dio teritorija. Ždrijeb im je dodijelio najplodnije područje u cijeloj zemlji, uključujući doline, ali su mnogi ključni gradovi u dolini i dalje ostali u posjedu Kanaanaca, a plemena su ustuknula pred naporima i opasnostima osvajanja svoje baštine, želeći dodatni dio teritorija koji je već bio osvojen. Efrajimovo je pleme bilo jedno od najbrojnijih u Izraelu, a njemu je pripadao i Jošua, te su njegovi članovi smatrali da imaju pravo na poseban položaj. “Zašto si nam dao u baštinu prema jednom ždrijebu, samo jedan dio, kad smo mnogobrojniji i Jahve nas je dosad blagoslivljao?” Međutim, nepokolebljivog vođu se nije moglo navesti da odstupi od stroge pravde.
Njegov je odgovor glasio: “Kad ste narod mnogobrojan, pođite u šumu i krčite ondje sebi zemlje u periškoj i refaimskoj pokrajini, ako vam je pretijesna gora Efrajimova.
Njihov je odgovor otkrio pravi razlog za prigovor: njima je nedostajalo vjere i hrabrosti da istjeraju Kanaance.“ – Patrijarsi i proroci, str. 513, 514.

Petak 1. ožujka
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:
1. Što bi nas trebalo ohrabriti kada se suočimo sa neprijateljem većim od svih koje smo ranije susretali?
2. Na koja „kola i kočije“ se ja možda suviše čvrsto oslanjam u svom životu?
3. Iako je Bog rekao Jošui da osvoji Kanaan, zašto je On zapovjedio i prekid tog poduhvata?
4. Što je bilo obećano svakom plemenu pod uvjetom da ostanu vjerni zavjetu?
5. Kako se duh Jošue Nunova razlikovao od duha pripadnika njegovog plemena?

 

10. lekcija                    Subota, 8. lipnja 2019. 
Izbavljenje od neprijatelja

 „Ti stol preda mnom pripravljaš pred licem neprijatelja mojih; uljem mi glavu mažeš, čaša se moja prelijeva.“  - Psalam 23:5
 „Naša je pomoć jedino u Bogu. Ne trebamo laskati sebi da imamo bilo kakvu mudrost jer je naša snaga zapravo slabost, naš sud je nepouzdan. Krist je nadvladao neprijatelja umjesto nas zato što je suosjećao s našim slabostima i znao da ćemo biti nadvladani i izgubljeni ako nam On ne pomogne.“ – Božja zadivljujuća milost, str. 269.

Predlažemo da pročitate: Velika borba, str. 449-454.
Nedjelja 2. lipnja
1. NAŠ VELIKI NEPRIJATELJ
a. Tko je naš najveći neprijatelj i kako se on pokazuje? 1. Petrova 5:8. 1. Petrova 5:8 Budite trijezni, bdijte, jer protivnik vaš, đavao, kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre.
“Što vjernije kršćanin oponaša svoj božanski Uzor, to je sigurnije da će postati meta Sotoninih napada.” – Velika borba, str. 510.“Ljudi pod utjecajem zlih duhova činit će čudesa. Bacajući svoje čini na ljude, prvo će ih učiniti bolesnima, a potom će ukloniti čaroliju, navodeći druge da priznaju kako su oni koji su bili bolesni iscijeljeni na čudesan način. Sotona se time poslužio mnogo puta.” – Odabrane poruke 2, str. 53.
b. Zašto on toliko revno radi protiv nas? Otkrivenje 12:12. Otkrivenje 12:12 Zbog toga se veselite, nebesa i vi koji u njima prebivate! Jao vama, stanovnici zemlje i mora, jer đavao siđe k vama s gnjevom velikim znajući da vremena malo ima!«
„Sotona revno proučava Bibliju. On zna da je njegovo vrijeme kratko i čini sve što je u njegovoj moći da se suprotstavi djelu Gospodnjem na ovoj zemlji.“ – 9. Svjedočanstvo, str. 10.„Veliki sukob koji je Sotona izazvao u nebeskim dvorima uskoro će, veoma uskoro, zauvijek biti okončan... Sada, kao nikada ranije, Sotona upotrebljava svu svoju obmanjivačku moć kako bi zaveo i uništio svaku neopreznu dušu.“ – 7. Svjedočanstvo, str. 126.

Ponedjeljak 3. lipnja

2. ZAŠTITA OD NAŠIH NEPRIJATELJA

a. Kada nas obeshrabri djelo neprijatelja, što nam može povratiti hrabrost? Psalam 61:1-3; Izaija 59:19 (drugi dio).
Psalam 61:1 Zborovođi. Uz žičana glazbala. Psalam Davidov. Čuj, Bože, vapaj moj, obazri se na moju molitvu! Psalam 61:2 S kraja zemlje zavapit ću k tebi kad mi srce klone; povedi me na stijenu što je viša od mene. Psalam 61:3 Jer ti si meni utočište, čvrsti toranj pred neprijateljem.
Izaija 59:19 I bojat će se sa zapada imena Gospodnjega, i s istoka sunčeva slave njegove. Kad neprijatelj navali ko bujica, Duh Gospodnji nagnat će ga u bijeg.
“Neprijatelj ne može pobijediti skromnog Kristovog učenika; one koji s molitvom izlaze pred Gospodina. Krist je sebe stavio kao zaklon, kao utočište od napada Zloga…
Nema takve sile u cijeloj sotonskoj vojsci koja bi mogla onesposobiti dušu koja se uzda s jednostavnim povjerenjem u mudrost koja dolazi od Boga.
Krist je naša čvrsta kula i Sotona nema moći nad dušom koja hodi u poniznosti uma pred Bogom... U Kristu je savršena i potpuna pomoć svakoj kušanoj duši. Opasnosti vrebaju na svakom koraku, ali cjelokupni nebeski svemir stoji na straži da nitko ne bude kušan više nego što može izdržati… Ako ostanu pod upravom Božjega Duha, te osobine mogu poslužiti na blagoslov; ali ako ne budu, mogu se pokazati kao prokletstvo. Ako se nesebično bacimo na rad, nikada ni najmanje ne odstupajući od načela, Gospodin će raširiti nad nama svoje ruke i pokazati se kao moćni pomagač. Ako budemo gledali na Isusa kao na Onoga na koga se možemo osloniti, On nas ni u jednoj nevolji neće iznevjeriti.” – Moj život danas, str. 316.
“U svakodnevnom životu doći će do iznenađenja, razočaranja i iskušenja… Gledaj na Isusa uvijek i svuda, podižući tihu molitvu iz iskrenog srca, da bi mogao znati kako da ispuniš Njegovu volju. Kad onda neprijatelj navali kao rijeka, Duh Gospodnji podići će zastavu protiv njega.” – Temelji sretnog doma, str. 214.

b. Kako se možemo uzdići iznad naših neprijatelja? Psalam 119:98; Izreke 16:7.
Psalam 119:98 Svojim me zapovijedima od neprijatelja mojih činiš mudrijim, jer one su sa mnom dovijeka.
Izreke 16:7 Kad su Gospodu mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
“Kad bi naš duhovni vid bio izoštreniji, uočili bismo duše pognute pod teretom tjeskobe, shrvane tugom, opterećene kao kola puna snopova, blizu smrti zbog obeshrabrenosti. Vidjeli bismo anđele kako brzo lete u pomoć onima koji su u kušnji i na samom rubu propasti. Nebeski anđeli potiskuju vojske zla koje opkoljavaju te duše i pomažu im stati na siguran temelj. Bitke koje se vode između te dvije vojske isto su tako stvarne kao i bitke među vojskama ovoga svijeta. O ishodu toga duhovnog sukoba ovisi vječna sudbina.” – Misli s Gore blagoslova, str. 119.

Utorak 4. lipnja

3. NEPRIJATELJI KOJI NAM ZADAJU DUBOKE RANE

a. Otkud nekad dolaze naši „neprijatelji“? Mihej 7:6. Zašto? Amos 3:3.

“Među vjernicima i nevjernicima postoji radikalna razlika u ukusima, sklonostima i ciljevima. Oni služe dva gospodara među kojima ne može biti sloge.” – Patrijarsi i proroci, str. 174.

b. Tko se okrenuo protiv Davida? Psalam 41:9. Koja sigurnost je obećana Davidu dok je tražio utjehu od Gospoda? Psalam 41:11,12.
„Kada ste odbačeni kao zlikovci, kada se prijatelji okrenu protiv vas, sjetite se kako se postupalo s Isusom dok je bio na ovoj zemlji. Uhode su Ga neprestano vrebale, kako bi mogli naći nešto zbog čega će Ga optužiti. Mogu li Njegovi sljedbenici očekivati da se prema njima postupa bolje nego što se postupalo prema Njemu?“ – Historical Sketches, str. 234.

c. Prepričaj osobno iskustvo koje je imao Isus. Luka 22:48.

“Izdajnik Juda nije zaboravio ulogu koju je trebao odigrati. Kad je gomila ušla u vrt, on joj je bio vodič, kojeg je neposredno pratio veliki svećenik. Isusovim progoniteljima dao je znak rekavši: “Koga ja poljubim... taj je, njega držite!” (Matej 26:48) Sad se ponašao kao da nema nikakve veze s njima. Prišavši Isusu, uzeo Ga je za ruku kao bliskog prijatelja. Oslovivši Ga: “Zdravo, Rabbi!” poljubio je Isusa više puta i kao da je plakao, sažalijevajući Ga zbog opasnosti u kojoj se nalazi.Isus mu je rekao: “Prijatelju, zašto si došao?” Njegov glas drhtao je od žalosti kad je dodao: “Juda, poljupcem izdaješ Sina Čovječjega!” Ovaj poziv trebao je probuditi savjest izdajnika i dirnuti njegovo okorjelo srce; ali su ga čast, vjernost i ljudska nježnost napustili. Stajao je drsko i izazivački, ne pokazujući nikakvu spremnost da popusti. Predao se Sotoni i više mu se nije imao sile oduprijeti. Isus nije odbio izdajnikov poljubac.” – Želja vjekova, str. 695.Srijeda 5. lipnja

4. IZBAVLJENJE KROZ LJUBAV I NJEŽNOST

a. Kako se trebamo ophoditi prema onima koji nas povrjeđuju? Kakav nam je primjer Krist ostavio u tom pogledu? Matej 5:43-47; Rimljanima 5:6-8.
“Krist je ljubio nas ne zato što smo mi prvi ljubili Njega; već je On umro za nas “dok smo još bili grešnici”. On ne postupa s nama prema našim zaslugama. Iako su naši grijesi zaslužili osudu, On nas ne osuđuje. Godinu za godinom On trpi naše slabosti i neznanje, našu nezahvalnost i tvrdoglavost. I premda lutamo, iako smo tvrdog srca, i zanemarujemo Njegovu svetu Riječ, Njegova je ruka ipak ispružena da spasi.” – Zdravlje i sreća, str. 161.“Čak će grješnici, čija srca nisu potpuno zatvorena za djelovanje Božjega Duha, uzvratiti ljubaznost. Iako će možda na mržnju uzvratiti mržnjom, na ljubav će odgovoriti ljubavlju. Jedino Božji Duh na mržnju uzvraća ljubavlju. Biti ljubazan prema nezahvalnima i zlima, činiti dobro ne očekujući zauzvrat ništa, to su znakovi pripadnosti vladarskoj obitelji Neba, siguran znak kojim djeca Najvišega otkrivaju svoj visoki položaj.” – Misli s Gore blagoslova, str. 75.

b. Kako praktično možemo voljeti svoje neprijatelje? Rimljanima 12:20,21.
„Mi do suda možda nikad nećemo saznati kakav je utjecaj ljubaznog, obzirnog ophođenja prema nedosljednima, nerazboritima i nedostojnima. Kad ih nakon provokacija i nepravde s njihove strane tretirate kao nedužne osobe i čak se zalažete da im ukažete posebna djela ljubaznosti, vi ste tada obavili svoj kršćanski dio; a oni postaju iznenađeni i posramljeni, i sagledavaju vlastita djela i podlost jasnije nego da ste otvoreno iznijeli njihova zla djela i ukorili ih.“ – Medical Ministry, str. 209, 210.

c. Spomeni vrijeme u kome je iskazivan ovakav duh. Kakvi su bili rezultati toga? 2. Kraljevima 6:18-23.
„Svaka riječ ljubavi, svako djelo milosrđa – čak i čaša vode dana u Kristovo ime – bit će priznati i nagrađeni.“ – The Signs of the Times, 10. veljače 1888.Četvrtak 6. lipnja

5. BOG DAJE POBJEDU

a. Kako možemo zadobiti pobjedu nad našim velikim neprijateljem, đavlom? Jakov 4:7-10.
“I na nas se odnose riječi upućene Petru: “... Sotona je dobio dopuštenje da vas može rešetati kao pšenicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malakše.” (Luka 22:31,32) Bogu hvala, nismo ostavljeni sami. “Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u Njega vjeruje, već da ima život vječni.” (Ivan 3:16) On nas neće napustiti u borbi s neprijateljem Boga i ljudi.“– Misli s Gore blagoslova, str. 119.

b. Kada nam Bog obećava da će nas izbaviti? Psalam 50:15.
“Ugodan i trajan će biti utjecaj koji struji od Onoga koji vidi što je tajno, čije je uho otvoreno da čuje molitvu koja izlazi iz srca. Smirenom, jednostavnom vjerom duša održava vezu s Bogom i prikuplja zrake božanske svjetlosti da bi se ojačala i održala u sukobu sa Sotonom.” – Put Kristu, str. 98.„Sotona strepi i bježi od najslabije duše koja nalazi pribježište u tom moćnom imenu.“ – In Heavenly Places, str. 256.„Kada razgovor duše s Bogom postane navika, sila zlog se slama jer Sotona ne može živjeti u blizini duše koja se približava Bogu. Ako je Krist vaš Prijatelj, nećete njegovati isprazne i nečiste misli; nećete se prepuštati beznačajnim riječima.“ – Božja zadivljujuća milost, str. 250.

Petak 7. lipnja

PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:

1. Što trebamo razmotriti ako uvidimo da nam je život lak, bez ikakvih borbi protiv neprijatelja?
2. Što dušu čini nepobjedivom za napade neprijatelja?
3. Zašto se ponekad sukobljavamo s rođacima i navodnim prijateljima? Tko je još imao takvo iskustvo?
4. Što djeluje najuspješnije u komunikaciji s nedosljednima i nerazumnima?
5. Kako nam molitva daje pobjedu nad našim neprijateljima?

11. lekcija                          Subota, 15. lipnja 2019.

 Bog izbavlja svoj narod

“Jer me zavoli, ja ću ga i izbaviti; uzvisit ću ga, jer poznaje ime moje. Zazvat će me, i ja ću ga uslišati; s njim ću biti u nevolji, spasit ću ga i proslavit’ ga.” – Psalam 91:14,15

„Ali podsjetimo se Božjeg postupanja s pripadnicima Njegovog naroda u prošlosti, kako ih je izbavljao od njihovih neprijatelja. Svoju moć u nastojanju da ih oslobodi, On je uvijek pokazivao u krajnjoj nevolji, kad je izgledalo da nema nikakve mogućnosti za spas od Sotoninih napada. Kad se ljudi nađu u nekoj nevolji to je za Boga prava prilika da im pritekne u pomoć.“ – 5. Svjedočanstvo, str. 714.

Predlažemo da pročitate: Velika borba, 515-533.

Nedjelja 9. lipnja

1. IZBAVLJENJE POMOĆU NEVIDLJIVIH ORUĐA

a. Kada je Elizej bio okružen konjima i kolima sirijske vojske, njegov je sluga bio uznemiren. Što mu je Elizej tada rekao? 2. Kraljevima 6:16.
b. Za što se Elizej molio, i kako je Bog uslišio njegovu molitvu? 2. Kraljevima 6:17. Kako i mi možemo imati istu zaštitu u danima nevolje?“Između Božjeg sluge i naoružanog neprijatelja bila je četa nebeskih anđela. Sišli su s moćnom silom, ne da uništavaju, ne da iznude poštovanje, već da se utabore oko Gospodnjih slabih i bespomoćnih vjernika i da im posluže.„Mnogo se molite. Budite voljni odreći se svega što vas odvaja od Boga. Onda će vam u vrijeme nevolje On doći u pomoć i sakrit će vas pod sjenkom svojih krila.“ – Historical Sketches, str. 234.

2. IZBAVLJENJE KROZ POSLUŠNOST

a. Kroz kakav su test prošla Danijelova tri prijatelja? Daniel 3:4-6. Kakav je bio njihov odgovor? Daniel 3:12.
b. Kada su dovedeni pred cara i dobili drugu priliku, kakav su odgovor dala ova tri mladića? Daniel 3:16-18.“Savjest, u kontekstu onoga što je Božje i sveto, sveto je blago i u nju se ne može miješati nijedno ljudsko biće bez obzira na položaj ili ulogu. Nabukodonosor je Židovima ponudio drugu priliku, a kad su ju oni odbili, njega je obuzeo nevjerojatan gnjev pa je zapovjedio da se “peć ognjena i užarena” ugrije sedam puta jače nego što je bilo uobičajeno. Zarobljenicima je rekao da će ih baciti u tu peć. Na to je došao odgovor pun vjere i pouzdanja u Boga: Naš Bog kome mi služimo može nas izbaviti; a ako i ne bi, ostat ćemo vjerni Bogu koji je nama vjeran.”– Um, karakter i osobnost 1, str. 327.

c. Kako ih je Bog izbavio? Daniel 3:19-27. Što je car priznao? Daniel 3:29 (drugi dio).

„Mi trebamo sada odlučiti, kao nekada Daniel i njegovi prijatelji u Babilonu, da ćemo ostati vjerni načelima, bez obzira što se dogodilo. Ni užarena peć, sedam puta vrelija nego obično, nije pokolebala ove vjerne Božje sluge da se odreknu vjernosti istini. Ostali su čvrsti u vrijeme najveće nevolje i iskušenja i bačeni u peć, ali ih Bog nije napustio. Oblik nekog četvrtog bića vidio se kako hodi posred peći plamene i užarene; a kad su izašli van, na njihovoj se odjeći nije osjetio čak ni miris dima.“ – Life Sketches, str. 329, 330.“Budete li radi Krista trebali proći kroz ognjenu peć, Isus će biti uz vas. “Kad preko vode prelaziš, s tobom sam, ili preko rijeke, neće te preplaviti. Pođeš li kroz vatru, nećeš izgorjeti, plamen te opaliti neće.” (Izaija 43:2)“ – Naše visoko zvanje, str. 358.Utorak 11. lipnja

3. IZBAVLJENJE KROZ POSREDOVANJE

a. Kako je Sotona utjecao na perzijskog kralja da izda dekret protiv Božjeg naroda? Estera 3:12,13.
“Haman je gajio ogorčenu mržnju prema Mordokaju, Hebreju. Mordokaj nije Hamanu učinio nikakvo zlo, već mu je jednostavno odbio ukazati štovanje ravno obožavanju. “ I učini se premalo u očima njegovim da digne ruku samo na Mordokaja pošto mu kazaše za Mordokajev puk; stoga je Haman tražio prigodu da uništi sve Židove, Mordokajev puk, koji bijahu po svom kraljevstvu Ahasverovu.” (Estera 3:6). Prevaren Hamanovim lažnim izjavama, Kserkso se dao nagovoriti da izda proglas o pokolju svih Hebreja “razasutih među svim narodima” medo-perzijskoga kraljevstva. Bio je određen poseban dan kad će Hebreji biti pobijeni, a njihova imovina oduzeta… Sam Sotona, prikriveni začetnik cijeloga plana, pokušavao je očistiti Zemlju od onih koji su čuvali spoznaju o pravom Bogu.” – Proroci i kraljevi, str. 600, 601.

b. Što je poduzela Estera kao odgovor na izdani dekret? Estera 4:15-17.
“Posredstvom kraljice Estere, Gospod je izvršio silno izbavljenje za svoj narod. U trenutku kad je izgledalo da nema te sile koja bi ih mogla spasiti, Estera i njene djevojke su postom, molitvom i brzom akcijom doprinijele ishodu koji je donio oslobođenje i spas čitavom njihovom narodu.” – Komentari biblijskih tekstova, tom 3. str. 1140.

c. Kako se Gospod umiješao i izbavio svoj narod? Estera 8:11-14; 9:1,2.
„Bog je čudesno radio za svoj narod koji se pokajao. Car je izdao drugu zapovijed, koja im je dopuštala da se bore za svoj život. Tu zapovijed su glasnici na konjima brzo raznijeli u sve krajeve carstva...“Anđeli, koji su “silni snagom”, dobili su zapovijed od Boga da zaštite Njegov narod dok “brani svoj život” (Estera 9:2,16). ” – Proroci i kraljevi, str. 602.Srijeda 12. lipnja

4. IZBAVLJENJE NA KRAJU VREMENA

a. Kakva će velika proba snaći Božji narod neposredno prije drugog Kristovog dolaska? Otkrivenje 13:15-17.
“Najviše zemaljsko tijelo izdalo je proglas da se trebaju pokloniti Zvijeri i primiti njezin žig pod prijetnjom progonstva i smrti. Neka Bog sada pomogne svom narodu, jer što on može učiniti u takvom zastrašujućem sukobu bez Njegove pomoći!Hrabrost, ustrajnost i savršeno povjerenje u Božju spasonosnu silu ne dolaze trenutačno. Ove nebeske vrline godinama se stječu iskustvom. Životom svetog nastojanja i čvrstim pristajanjem uz ono što je pravo, Božja djeca zapečaćuju svoju sudbinu. Izložena bezbrojnim kušnjama, ona znaju da se moraju čvrsto oduprijeti ili će biti svladana. Osjećaju da moraju obaviti velik posao i da svakog trenutka mogu biti pozvana da odlože svoju bojnu opremu; i ako završe svoj život s nedovršenim poslom, bit će to vječni gubitak.” – 5. Svjedočanstvo, str. 213.

b. Tko će se pokloniti ovom lažnom sustavu bogosluženja? Otkrivenje 13:8.
c. Kako možemo održati svoja imena zapisanim u knjizi života? Otkrivenje 3:5.„Ako želimo biti pobjednici, trebamo ispitati svoje srce kako bismo bili sigurni da ne njegujemo ništa uvredljivo prema Bogu. Ako ipak njegujemo, ne možemo obući bijelu haljinu koja nam je obećana. Ako želimo stati pred Boga odjeveni u bijelu haljinu, koja predstavlja pravednost svetih, moramo sada raditi na pobjeđivanju sebe...„Pozivam vas, u Kristovo ime, da priznate svoje grijehe i da popravite svoje puteve kako vaše ime ne bi bilo izbrisano iz Knjige života, već da bi bilo priznato pred Ocem i pred Njegovim anđelima. Isus se poziva na svoju krv pred Ocem i sada, dok se milost još zadržava i vrijeme milosti produžava, tražite odobravanje Neba.“ – Reflecting Christ, str. 57.

5. BOŽJI POBJEDNICI

a. Kako možemo postati pobjednici u posljednjoj velikoj borbi protiv zla? Otkrivenje 12:11.
„Kristovom milošću mi moramo postati pobjednici; zaslugama Njegove krvi mi možemo biti u onom broju čija imena nisu izbrisana iz Knjige života.“ – This Day With God, str. 175.“Čista haljina Kristove pravednosti stavlja se na prokušanu, iskušanu i vjernu Božju djecu. Prezreni je ostatak odjeven u slavnu odjeću da nikad više ne bude okaljan pokvarenošću ovoga svijeta. Njihova su imena ostala u Jaganjčevoj knjizi života, ubrojeni su među vjerne svih vjekova. Oni su se oduprli lukavstvima varalice; urlici Zmaja nisu ih naveli da odbace svoju vjernost. Sad su za svu vječnost sigurni od zamki kušača.” – Proroci i kraljevi, str. 591.

b. Što je obećano onima koji ostanu vjerni? Otkrivenje 2:7,10; 3:21.
“Moramo sudjelovati u sukobu ako želimo nositi krunu života. Kao i Isus, moramo postati savršeni u patnji. Možemo sigurno ići najmračnijim putem ako je Svjetlo svijetu naš vodič.”– 5. Svjedočanstvo, str. 71.“Otkupljeni sveti, koji su ljubili Boga i držali Njegove zapovijedi na Zemlji, ući će kroz vrata u grad i imat će pravo na drvo života.”– Moj život danas, str. 355.

Petak 14. lipnja

PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:

1. Na kakvu žrtvu trebamo svakoga dana biti spremni u procesu pripreme za izbavljenje koje nam Bog želi omogućiti u budućnosti?
2. Kako ja, poput tri Danijelova prijatelja, mogu danas biti vjeran načelima?
3. Kako je Bog spasio svoj narod u doba Estere? Što iz toga možemo naučiti?
4. Čija imena će biti sačuvana u knjizi života?
5. Što znači „imati Svjetlost svijeta kao svog vođu“?

12. lekcija                      Subota, 22. lipnja 2019.

 Izbavljenje od uništenja

“Jer me zavoli, ja ću ga i izbaviti; uzvisit ću ga, jer poznaje ime moje.” – Psalam 91:14

“Bog će ukloniti bezbožnike sa zemlje, ali pravednici će biti sačuvani u ovom metežu kao što je Noa bio sačuvan u korablji. Bog će biti njihovo utočište i oni će se skloniti pod njegova krila.” – Patrijarsi i proroci, str. 110.

Predlažemo da pročitate: Velika borba, str. 542-560.

Nedjelja 16. lipnja

1. ZEMLJA UZDIŠE

a. Kakvo je stanje cijele zemlje, kao posljedica grijeha? Rimljanima 8:22.
“Čovjekov grijeh je donio neizbježne posljedice – raspadanje, deformaciju i smrt. Danas je cijeli svijet prožet klicama zaraze i raspadanja i pogođen smrtnom bolešću. Sve na zemlji uzdiše pod teretom stalnih prijestupa njenih stanovnika.” – Komentari biblijskih tekstova, tom 1. str. 1085. „Prokletstvo pritišće ne samo zemlju i čovjeka, nego i životinje i ribe u moru, i budući da je prijestup postao gotovo sveopći, bit će dopušteno da i prokletstvo postane tako rasprostranjeno i tako duboko kao i sam prijestup.“ – Komentari biblijskih tekstova, str. 18.“Dok „sva stvorenja zajedno uzdišu i trpe“ (Rimljanima 8:26,22), srce beskonačnog Oca suosjeća u boli. Naš svijet je velika kuća jada, prizor takve bijede da se ne usuđujemo ni svojim mislima dopustiti da se njome bave. Da smo shvatili kolika je, teret bi bio previše strašan, ali Bog sve to osjeća. Da bi uništio grijeh i njegove posljedice, On je žrtvovao svojeg Najdražega i nama dao moć da u suradnji s njim, tom prizoru bijede učinimo kraj. ,,l propovjedit će se ovo evanđelje o kraljevstvu po svemu svijetu za svjedočanstvo svim narodima. I tada će doći posljedak. (Mat.24:14)” – Odgoj, str. 263.Ponedjeljak 17. lipnja

2. PLANIRANA OBNOVA

a. Koji je Božji plan u pogledu ove zemlje? Otkrivenje 21:5; Izaija 65:17.
“Zemlja, obećana krotkima, neće biti slična ovoj, zamračenoj sjenom smrti i prokletstva... I neće više biti nikakva prokletstva, i prijestolje Božje i Jaganjčevo bit će u gradu; i sluge će mu njegove služiti. (Otkrivenje 22:3).Tamo nema razočaranja, nema boli, nema grijeha, nema nikoga tko će reći da je bolestan. Nema pogrebnih povorki, nema plača, nema smrti, nema rastanaka, nema slomljenih srca. Tamo je Isus, tamo je mir. “Neće više gladovat i žeđati, neće ih mučiti žega ni sunce, jer vodit će ih onaj koji im se smiluje, dovest će ih k izvorima vode”. (Izaija 49:10).” – Misli s Gore blagoslova, str. 17.

b. Kako trebamo odgovoriti na Božje planove za budućnost? Što je rečeno o onima koji tamo prebivaju? 2. Petrova 3:13.
“Uskoro će nastati novo nebo i nova Zemlja gdje prebiva pravednost. Gospodin mi je pokazao da će naše tjelesne, umne i moralne snage pod vodstvom Duha Svetoga biti poučene za obavljanje djela u punoj čistoći i dobroti, bez ijedne niti Sotoninog učenja koja bi pokvarila istinu koju nam je Krist dao. Sposobnosti i snage posvećene u pravednosti bit će upotrijebljene, osnažene i pripremljene za poslove koje dodjeljuje Nebo.” – Podignimo pogled, str. 97.„Razmišljamo li, kao narod dovoljno o ovoj opomeni? Ako ne, obratimo pažnju na nju, ako se prema njoj postavimo ravnodušno, ako dozvolimo da našu pažnju privuku ovozemaljske, prolazne stvari i ako izgubimo pojam o neophodnosti molitve, naći ćemo se među onima koji nisu dostojni da pobjegnu. Naša prva misao treba biti Kristova pravednost. Naš glavni interes treba biti Božje djelo.“ – The Signs of the Times, 5. prosinca 1895.

c. Koji će još blagoslov Bog izliti na vjerne? Izaija 65:21,22,25.
Utorak 18. lipnja

3. UNIŠTENJE STAROGA

a. Prije nego što Bog sve stvori novo, što se prvo mora dogoditi sa starim? 2. Petrova 3:10; Izaija 51:6.
b. Kojim sredstvom će se Bog koristiti da uništi svijet? 2. Petrova 3:6,7. Tko će stradati u ovom uništenju? Luka 3:17.“Stopala grješnika nikada neće obeščastiti obnovljenu Zemlju. S Neba će od Boga sići vatra i uništit će ih — izgorjet će korijen i grane. Sotona je korijen, a njegova djeca su grane.

c. Kako ovo saznanje o Božjim planovima za uništenje treba utjecati na naš svakodnevni život? 2. Petrova 3:11,12,14.
„Na svakom koraku nalaze se privlačnosti koje odvraćaju um od razmišljanja o dolasku našeg Gospoda i Spasitelja; ali je neophodno uvijek imati na umu da je 'blizu veliki dan Gospodnji, blizu je i ide vrlo brzo.' Nebeski Bog dao nam je mnoštvo opomena, poziva i uputa, kako bismo bili spremni čvrsto stajati u vrijeme strašnih uništenja. Mi nismo ostavljeni u tami. Oni koji razmišljaju i djeluju u skladu s uputama koja nam je dao Bog očistit će se od svake nečistoće tijela i duha. Oni će imati na umu zapovijed – 'postarajte se', i težit će da budu sveti u svim svojim razgovorima i u životu...„Približavamo se vremenu kad će nebesa s hukom proći, a elementi će se od vatre raspasti. Moramo požuriti i očistiti se od svake nečistoće, a svoju službu i poziv utvrditi. Mi želimo novo nebo i novu zemlju, gdje će pravednost nastavati kroz cijelu vječnost.“ – The Signs of the Times, 10. veljače 1888.Srijeda 19. lipnja

4. ULAZAK U BOŽJI GRAD

a. Kako će pravednici biti zaštićeni u vrijeme kad Bog počne izlijevati svoje kazne na zemlju? Psalam 27:5; 91:4; Izaija 26:20.
„Teška vremena su pred nama; Božji sudovi dolaze na naš svijet. Narodi na zemlji će zadrhtati. Bit će nevolja i teškoća na sve strane; ljudska srca će zastajati od straha. A što ćemo mi raditi tog dana? Iako će se zemlja tresti kao pijan čovjek, i biti uklonjena sa svog mjesta kao koliba, ako se budemo pouzdali u Boga, On će nas izbaviti.“ – Sinovi i kćeri Božje, str. 352.“Božje oko, gledajući unaprijed kroz vjekove, zaustavilo se na krizi u kojoj će se naći Njegov narod kad se protiv njega podignu svjetovne sile. Poput prognanika i zarobljenika, bojat će se da ne umru od gladi ili nasilja. No Sveti, koji je pred Izraelcima razdvojio Crveno more, očitovat će svoju moćnu silu i osloboditi ih iz zarobljeništva. “Moji će biti, moja stečevina – govori Gospod nad Vojskama. U dan koji spremam bit ću im milostiv kao što je milostiv otac sinu koji mu služi.” (Malahija 3:17).” – Velika borba, str. 634„Prije no što se Sin čovječji pojavi na oblacima nebeskim, sve u prirodi će izaći iz svog normalnog kolosijeka. Munje s neba ujedinjene s vatrom koja će izbijati iz zemlje, učiniti će da će planine gorjeti kao užarene peći, izbacujući iz svojih vrhova more lave koja će zatrpati čitava naselja i gradove u dolinama. Rastopljene mase, tako izbačene lave, kad dođu u kontakt s vodom aktivirati će elemente skrivene u zemljinoj utrobi i učiniti će da voda u moru i oceanima uzavri kao u loncu, izbacujući stijene i kamenje na zemlju. Doći će do strašnih potresa i masovnog uništavanja ljudskih života. Ali kao što je vrijeme sveopćeg potopa Noa bio zaštićen u korablji koju je Bog pripremio za njega, tako će i u tim danima uništenja i propasti Bog biti utočište svom voljenom narodu. 'Jer Gospod je zaklon tvoj, Višnjega odabra sebi za okrilje. Neće te snaći nesreća, nevolja se neće prikučiti šatoru tvojemu... U sjenici svojoj on me zaklanja u dan kobni; skriva me u skrovištu Šatora svoga, na hridinu on me uzdiže' (Psalam 91:9, 10; 27:5).” – Komentari biblijskih tekstova, tom 7. str. 946.

b. Koje Božje osobine nam mogu dati sigurnost za to vrijeme? 1. Timoteju 1:17.
c. Kako znamo da će Bog uvijek biti spreman pomoći svojim sljedbenicima? Psalam 121:4-8.

5. NAŠE UTOČIŠTE DANAS

a. Koja obećanja pokazuju da nam je Bog i danas utočište? Ponovljeni zakon 33:27; Psalam 9:9.
„U Psalmima David govori o Bogu kao o svom utočištu, tvrdom gradu, zaklonu u koji možemo uteći i biti spašeni. Kako je draga ta misao da je Bog naše utočište i da će On biti naš pomoćnik u svako doba i na svakom mjestu, da je u svakoj teškoj prilici Bog s nama. On kaže da će nam poslati svoje anđele kako bi nas čuvali na svim našim putovima.“ – Sermons and Talks 2, 58, 59.

b. Kako možemo imati povjerenje u Boga? Psalam 62:7,8; 46:1-3; 57:1.
“Nitko tko je predao svoju dušu Isusu ne smije klonuti duhom. Mi imamo svemoćnog Spasitelja.” – Podignimo pogled, str. 321.„Istinska molitva aktivira duševne snage i utječe na život. Onaj tko na ovaj način izlijeva svoje potrebe pred Bogom osjeća ispraznost svega ostalog ispod neba...Vaše molitve mogu se uzdizati s usrdnošću koja ne prihvaća odbijanje. To je vjera.“ – In Heavenly Places, str. 73.

Petak 21. lipnja

PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:

1. Što je Bog učinio kako bi okončao bijedu grijeha na ovoj zemlji? Kako ja mogu ispuniti svoj dio?
2. Kakva će biti nova zemlja? Kakvi će biti njeni stanovnici?
3. Kakvu dvostruku svrhu ima vatra u pogledu ovog starog svijeta?
4. Što će se dogoditi s Božjim narodom u vrijeme kad sve u prirodi bude izbačeno iz svog kolosijeka?
5. U kojoj situaciji će Bog biti utočište i pomoć svom narodu?

13. lekcija                           Subota, 29. lipnja 2019.

 Kod kuće s našim Izbaviteljem

 “U tvojoj zemlji više se neće čuti nasilje, ni pustošenje i zatiranje u međama tvojim, nego ćeš zidine svoje nazivati Spasenjem, a dveri svoje Hvalom.” – Izaija 60:18

„Ali dolazi dan kada će se u dugo vođenoj borbi zadobiti konačna pobjeda. Volja Božja se mora izvršiti na zemlji kao što se vrši i na nebu. Tada nijedan narod neće imati drugi zakon osim nebeskog. Svi će biti jedna sretna, ujedinjena obitelj, obučena u haljine hvale i slave – haljine pravde Kristove.“ – 8. Svjedočanstvo, str. 45.

Predlažemo da pročitate: Božja zadivljujuća milost, 351-363.

Nedjelja 23. lipnja

1. RADOST U ISKUŠENJIMA

a. Kakav stav Bog želi da imamo kada stvari pođu po zlu? Habakuk 3:17,18; Filipljanima 4:4.
„Božja djeca se mogu radovati u svemu, u svako doba. Vjerujući u mudro Božje proviđenje, vi se možete radovati i kada naiđu nevolje i teškoće. Ne morate čekati na svoje osjećaje sreće ili na izbavljenje, već se vjerom možete osloniti na obećanja i uputiti pjesmu zahvalnosti Bogu.“ – In Heavenly Places, str. 123.“Krist je bio okružen Očevom prisutnošću; Njemu se nije događalo ništa osim onoga što je Božja beskrajna ljubav dopuštala radi blagoslova svijetu. Ovdje je bio Njegov izvor utjehe, a taj izvor utjehe je namijenjen i nama. Onaj tko je prožet Kristovim Duhom, prebiva u Njemu. Sve ono što se događa u Njegovom životu dolazi od Spasitelja koji ga okružuje svojom prisutnošću. Njega se ništa ne može dotaknuti osim onoga što dolazi uz Kristovo dopuštenje. Sva naša stradanja i patnje, sve kušnje i nevolje našega života, sve naše tuge i boli, sva naša progonstva i siromaštva, ukratko: sve to djeluje za naše dobro. Sva naša iskustva i okolnosti u kojima živimo Božji su djelatnici preko kojih nam Bog daruje dobro.” – Zdravlje i sreća, str. 488.Ponedjeljak 24. lipnja

2. RADOST U BOŽJEM VODSTVU

a. Kako se David držao kada se nalazio u opasnosti? Kako ga je Bog izbavio? Psalam 40:1-3,5.
“Božansko milosrđe okružuje vas svakoga trenutka. Korisno bi bilo da ispitujete kako i odakle vam dolaze blagoslovi svakog dana. Ovi dragocjeni božanski blagoslovi trebaju u vama probuditi zahvalnost. Vi ne možete dovoljno procijeniti božansku brigu oko vas, niti izbrojiti Božja dobročinstva koja su tako mnogobrojna kao kapi osvježavajuće kiše. Oblaci milosrđa su nad vama i spremni su izliti se na vas. Ako budete cijenili dar spasenja, osjetit ćete svaki dan osvježenje, kao i zaštitu i ljubav Isusovu; bit ćete vođeni stazom mira. ” – Poruka mladim kršćanima, str. 288.„Dok promatramo ljepotu i raskoš prirode, naši osjećaji okreću se prema Bogu. Iako su naše duše obuzete strahopoštovanjem i naš duh pokoren, naše duše primaju okrepu kad dođu u dodir sa Svemogućim preko Njegovih divnih djela. Zajednica s Bogom putem ponizne molitve razvija i jača umne i moralne sposobnosti, dok razmišljanje o duhovnim stvarima jača naše duhovne snage.“ – The Youth's Instructor, 13. srpnja 1893.

b. Što Bog daje onima koji Ga učine svojim utočištem? Psalam 32:7.

c. Kakvo duhovno pokrivalo Bog osigurava svojoj djeci? Izaija 61:10; Jeremija 23:6.

“Gospodin Isus Krist pripremio je pokrivalo, haljinu svoje pravednosti, u koju će obući svaku dušu koja se kaje i vjeruje i koja ju vjerom primi.” – Podignimo pogled, str. 378.
„Ako neprekidno težimo slijediti Isusa, naša je blažena nada da ćemo stajati pred Božjim prijestolom bez mane, bore ili bilo čega takvog, potpuni u Kristu, ogrnuti Njegovom pravednošću i savršenstvom.“ – Božja zadivljujuća milost, str. 361.
Utorak 25. lipnja

3. RADOST U POBJEDI

a. Kako su Mojsije i djeca Izraelaca izrazili svoju zahvalnost Bogu za izbavljenje kod Crvenog mora? Izlazak 15:1,21.
“Ova pjesma i veliko izbavljenje na koje ona podsjeća ostavili su trajan dojam koji nikada neće biti izbrisan iz sjećanja izraelskog naroda. Proroci su ju i pjevači u Izraelu stoljećima ponavljali, svjedočeći da je Jahve njihova snaga i izbavljenje onima koji Mu vjeruju. Ova pjesma ne pripada samo izraelskom narodu. Ona upućuje na propast svih neprijatelja pravde i na konačnu pobjedu Božjeg Izraela.Oslobađajući naše duše iz ropstva grijeha Bog nam je dao veće izbavljenje od izbavljenja Hebreja kod Crvenog mora. ... Svakodnevni blagoslovi koje primamo iz Božje ruke, a iznad svega Isusova smrt koja nam donosi radost, a Nebo stavlja nadohvat ruke, trebali bi biti predmet trajne zahvalnosti.” – Božja zadivljujuća milost, str. 352.

b. Što Bog želi da činimo danas, kad nam On daje pobjedu? Psalam 98:1; 146:2.
“Ako već sad počnemo pjevati pjesme pobjede i zahvalnosti, moći ćemo pjevati pjesmu Mojsijevu i Jaganjčevu kad se sretnemo na “kristalnom moru”." – Podignimo pogled, str. 306.

c. Koju pjesmu će posebna grupa iskupljenih pjevati na nebu? Nad čime će ta grupa zadobiti pobjedu? Otkrivenje 15:2-4; 14:1-5.
“To je pjesma Mojsijeva i Jaganjčeva, pjesma oslobođenja. Nitko osim sto četrdeset četiri tisuće ne može naučiti tu pjesmu, jer je to pjesma njihova iskustva – iskustva koje nikada nije proživio nitko drugi… Prošli su kroz vrijeme nevolje kakve ne bijaše otkako je ljudi; pretrpjeli su strah Jakovljevih muka. Tijekom konačnog izlijevanja Božjih kazni ostali su bez Posrednika, ali su izbavljeni jer “su oprali svoje haljine i ubijeliše haljine svoje u krvi Jaganjčevoj".” – Velika borba, str. 649.Srijeda 26. lipnja

4. SLAVIMO BOGA ZA IZBAVLJENJE

a. Koja je jedna od nevolja od kojih nas Bog izbavlja? Psalam 34:4-7. Na koji način? 1. Ivanova 4:18.
„Gospod često dopušta da njegov narod bude doveden u tjesnac, kako bi se mogli okrenuti Njemu, njihovom zaštitniku i izbavitelju, kao što bi se dijete okrenulo roditeljima kada se nađe u nevolji i strahu. Ne postoje dokazi da se Bog okrenuo protiv nas zato što smo pogođeni nevoljama... Istina je da su bol i smrt posljedice grijeha, ali Gospod dozvoljava da oni koje On ljubi upadnu u iskušenja, kako bi naučili dragocjene pouke o vjeri i pouzdanju. Ako se iskušenja prihvate na pravi način, pokazat će se da su ona od najveće vrijednosti u našem vjerskom iskustvu. S obzirom da nas ona navode na još čvršće pouzdanje u Boga, mi bolje upoznajemo Njegov karakter.Kad Bog odgovori na naše molitve i kad se pokaže da je za nas bolje osloniti se na Njega nego strahovati, ne bi trebali zanemariti zahvalnost za Njegovo milosrđe. Kao i hebrejski narod, i mi Ga trebamo slaviti za Njegova slavna djela. U ovome mnogi propuštaju proslaviti Boga. Oni ne govore o Njegovoj dobroti, obznanjujući svima unaokolo da im je Gospod pomoćnik u svakom vremenu nevolje.“ – The Signs of the Times, 10. ožujka 1881.

b. Koga Gospod štiti? Kako će On zaštititi svoj narod u posljednjim danima? Psalam 33:18,19.
“Iz svojih izvora On može postaviti stol u pustinji. Dodirom svoje ruke On može povećati mršave zalihe i učiniti da budu dovoljne svima.” – Borba i hrabrost, str. 226.

c. Kako Bog svom narodu osigurava konačnu pobjedu? Izaija 25:8; 1. Korinćanima 15:58.

„Kad Krist dođe po drugi put "da divan bude u svima koji Ga vjerovaše" (2. Solunjanima 2:10), smrt će biti pobijeđena i više neće biti bolesti, ni tuge, ni smrti!“ – Božja zadivljujuća milost, str. 362.Četvrtak 27. lipnja

5. RADOSNI U NAŠEM NOVOM DOMU

a. Kakvu budućnost Bog obećava svom narodu? Izaija 32:18; Otkrivenje 21:4.
“Tamo su potoci koji vječno žubore, bistri kao kristal, a uz njih lelujavo drveće baca svoje sjene na putove koje je Gospod pripravio za otkupljene. Tamo se prostrane ravnice protežu u prekrasne brežuljke, a Božje gore uzdižu svoje uzvišene vrhove. Na tim tihim proplancima, pokraj ovih živih potoka, Božji će narod, koji je tako dugo bio putnik i došljak, naći svoju domovinu.” – Velika borba, str. 675.

b. Što nam Bog obećava danas, u pripremi za veličanstvenu budućnost? 1. Ljetopisa 29:11.
„Kad nas nevolje okruže poput poplave i prijete da nas skrhaju, ako bismo, umjesto da žalimo, jadikujemo i očajavamo, pored molitve za pomoć od Boga također slavili Njega za tako mnogobrojne blagoslove – slavili Ga zato što nam može pomoći – naš put bi Mu bio mnogo ugodniji, i potpunije bismo vidjeli Njegovo spasenje.“ – Life Sketches, str. 258.„U našim mislima uvijek mora biti vječna stvarnost, i tada će nam privlačnosti ovoga svijeta izgledati bezvrijedne, kao što i jesu.“ – Božja zadivljujuća milost, str. 357.

Petak 28. lipnja

PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE:

1. Kako trebam gledati na iskušenja i teškoće koje me snađu?
2. Kako mogu rasti i umno i duhovno?
3. Kakav značaj za mene danas ima pjesma Mojsijeva i Jaganjčeva? Za koga će ta pjesma biti posebice značajna u budućnosti?
4. Na koji način često propuštamo proslaviti Boga?
5. Što ćemo otkriti dok upravljamo svoj pogled na Krista i Njegovu misiju da nas spasi?