SJ LifeMag - шаблон joomla Новости

Stres - kako ga prepoznati i smanjiti?

   Stres je prirodna reakcija tijela i u malim količinama može djelovati stimulirajuće.

Stres je podražaj koji se javlja kao reakcija na određena iskustva, koja mogu biti dobra ili loša. Kada smo pod stresom, naše tijelo reagira tako da oslobađa određene hormone, koji nam daju više energije i snage. Međutim, u današnjem, užurbanom načinu života, neprestano smo izloženi malim količinama stresa i gotovo smo izgubili sposobnost aktiviranja prirodne reakcije opuštanja. Stres postaje naša svakodnevica i iznimno štetan, pa čak je i opasan po naše zdravlje. Živimo u svijetu i vremenu koji sve češće i sve snažnije izazivaju tjeskobu i neizvjesnost, a nesigurnosti kojima smo okruženi djeluju na naš organizam, hormoni su u akciji, raste krvni pritisak, nerijetko nas hvata strah, ponašamo se neprepoznatljivo…Stres je postao i dijelom naše „kulture življenja“ – sve je u znaku napetosti, povećanih zahtjeva, iznuđene „utrke“, medijskih pritisaka koji čak i žive od proizvodnje stresa. Vrlo često je pred nama događaj – ispit, nastup ili putovanje koji, svjesno ili nesvjesno, uzrokuju stres. Još češće, stres mogu izazivati i zdravstvene tegobe. No, da bismo se sa stresom mogli „nositi“, najvažnije je pronaći prave uzroke, usredotočiti se i „ući pod kožu“ problema i tek tada krenuti u bitku za razgradnju stresa.
Neke od najčešćih vrsta i uzroka stresa su:
   • Stres izazvan borbom za opstanak – ova vrsta stresa je uobičajena reakcija na opasnost, koju posjeduju svi ljudi i životinje i javlja se kada smo u strahu od toga da bi nas netko mogao fizički ili emocionalno povrijediti, bez obzira na to je li prijetnja stvarna ili ju naš organizam tako percipira.
   • Unutarnji stres – javlja se kod osoba koje se često brinu oko stvari na koje uopće ne mogu utjecati ili se stavljaju u situacije za koje znaju da će uzrokovati stres. Neki ljudi s vremenom jednostavno postaju ovisni o užurbanom načinu života i napetosti koja proizlazi iz stresa te se nesvjesno dovode u stresne situacije postavljajući si nerealne ciljeve ili osjećaju stres u situacijama koje uopće nisu stresne.
   • Stres uzrokovan okidačima iz svakodnevnog okruženja – ova vrsta stresa je odgovor na stvari iz okoline odnosno okidače koji uzrokuju stres, kao što su buka, velika gužva, pritisak na poslu ili u obitelji. Važno je da prepoznate te faktore, a potom i naučite kako ih izbjeći ili se nositi s njima.
   • Umor i prekomjeran rad – stres uzrokovan umorom ili prekomjernim radom nakuplja se tijekom dužeg vremena, a može biti posljedica i lošeg upravljanja vremenom, jer često zaboravimo uzeti vrijeme za odmor i opuštanje.
   • Emocionalni stres – ako je uzrok stresa neki poseban događaj u našem životu, kao što je vjenčanje ili smrt drage osobe, riječ je o emocionalnom stresu. Kod ove vrste stresa vrlo je važno da pomoć potražite u razgovoru sa svojim najbližima.
   Koje su posljedice dugotrajnog stresa? Stres može utjecati na sve aspekte vašeg života, uključujući i emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje. Niti jedan dio tijela nije imun. No, zato se ljudi nose sa stresom drugačije i simptomi se mogu razlikovati i biti nejasni. Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od depresije, anksioznosti i tjeskobe, pa sve do probavnih, gastrointestinalnih ili kardiovaskularnih tegoba. Stres utječe i na imunitet te može uzrokovati ili pogoršati razne akutne infektivne bolesti, kao što su gripa i prehlada. Osobe koje su često pod stresom često se žale i na glavobolju, nedostatak energije, pojačano znojenje te različite probleme s kožom i kosom, a kod nekih se javlja i seksualna disfunkcija.

Kako naše tijelo odgovara na stres?

   Vaše tijelo kao odgovor na stres pokreće prirodan mehanizam zaštite. Međutim, ako taj mehanizam stalno radi to može naškoditi zdravlju. Nadbubrežne žlijezde nalaze se odmah iznad bubrega i sastoje se od 2 dijela – kore i srži. Glavna funkcija nadbubrežnih žlijezda je regulacija odgovora na stres putem sinteze hormona stresa – kortizola i adrenalina. Kad živčani sustav osjeća psihičku ili fizičku opasnost, nadbubrežne žlijezde počinju ispuštati u krv adrenalin i noradrenalin. Pokreće se mehanizam nazvan “fight or flight” (“bori se ili bježi”). Hormoni stresa odmah stežu krvne žile i podižu tlak.Krvne žile u crijevima istodobno se zatežu. To uzrokuje naprezanje želučanih mišića i zaustavlja sve probavne procese. Ovo djelomično objašnjava zašto se hrana tako teško probavlja ako ju jedete pod stresom. Danas mnogi ljudi konstantno pomalo ispuštaju hormone stresa tijekom cijelog dana. Zastoji u prometu, stresne situacije na poslu i doma, užurbani ritam života, pa čak i gledanje TV-a – sve to doprinosi konstantnom stanju uzbune i pretjeranoj stimulaciji organizma. No, vaše tijelo nije stvoreno da se nalazi u stalnom stresu. Vašim nadbubrežnim žlijezdama potreban je period odmora nakon perioda sinteze stresnih hormona. Pretjerani rad nadbubrežnih žlijezda može uzrokovati visoki krvni tlak, anksioznost, depresiju, promjene raspoloženja i druge psihičke probleme. Ako nadbubrežne žlijezde u takvom ritmu rade duže vrijeme, mogu se istrošiti i uopće prestati raditi. To može uzrokovati kronični umor, nesanicu, alergije, hipoglikemiju i druge probleme. Zašto stres deblja? Odgovor je jednostavan. Tijekom stresa u krv se ispuštaju velike količine kortizola. Kortizol stvara inzulinsku rezistenciju koja uzrokuje debljanje. To je zato što šećer i ugljikohidrati iz hrane ne sagorijevaju, nego se spremaju u masne stanice. Rezultat je taloženje sala u području struka i bokova. Kod takve situacije ne pomaže samo izbacivanje šećera i nezdravih ugljikohidrata iz prehrane. Najvažnije je smanjiti stres koji izaziva višak kortizola i uzrokuje inzulinsku rezistenciju. Potvrđeno je da tijekom stresa većina ljudi poseže za grickalicama ili slatkišima. Samo mali postotak ljudi u stresnoj situaciji gubi apetit. Međutim, zabilježeno je da takvi ljudi „navaljuju“ na nezdravu hranu kasnije, kada stresna situacija prođe, i u kratkom roku nadoknade manjak kalorija. Promjena dijete i načina života, uz pravilno odabrane biljne lijekove, pomoći će vam vratiti zdravlje i ravnotežu nadbubrežnih žlijezda.

Kako smanjiti stres?

    Biblija nudi lijek za stres. Isus je poučavajući mnoštvo na gori rekao: „ Pogledajte ljiljane na polju kako rastu, ne muče se niti predu. Ali vam kažem da čak ni Salomon u svoj svojoj slavi nije bio obučen kao jedan od ovih“. Tada je uslijedilo nježno obećanje i važna pouka: „ Ali ako Bog tako odijeva travu na polju, koja danas jest a sutra se baca u peć, koliko prije vas, malovjerni?“ Isus nastavi: „ Zato ne budite zabrinuti govoreći : Što ćemo jesti? Ili što ćemo piti? Ili: Što ćemo obući? Jer za svim ovim čeznu narodi; jer zna vaš Otac nebeski da vam to sve treba“. Tada raširivši ruke nad mnoštvom koje ga je okruživalo, reče: „Tražite najprije Božje kraljevstvo i Njegovu pravdu, i ovo će vam se sve dodati“ Matej 6: 28-33. (Luka 12: 22-31, Filipljanima 4:6, 1. Petrova 5:7). Tako je Krist objasnio poruku koju je On sam dao ljiljanima i poljskoj travi. On želi da ju čitamo u svakom ljiljanu i u svakoj vlati trave. Njegove su riječi pune pouzdanog obećanja i nastoje učvrstiti naše povjerenje u Boga.
Kako se osloboditi stresa na prirodan način:
   • Odmarajte se dovoljno – stres se u nama gomila iz dana u dan i ako organizmu ne omogućimo predah, prije ili kasnije ćemo se dovesti do toga da će čak i naizgled bezazlena situacija u nama aktivirati stres kao obrambeni mehanizam. Iskoristite svaki slobodan trenutak za odmor i ne zaboravite da je kvalitetan san najbolji način za regeneraciju čitavog organizma. Ranije pođite na spavanje. Možda će Vam trebati 9 sati sna, čak i više - nema veze. San nije trošenje vremena. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.
   • Uzmite dovoljno vremena za sebe ujutro – ukoliko vam dan počinje tako da od zvuka budilice razmišljate o poslu ili o obavezama koje vas čekaju, vrlo je vjerojatno da ćete tijekom cijelog dana osjećati stres. Navijte budilicu pola sata ranije i iskoristite to vrijeme za meditaciju ili se opustite na neki drugi način koji vam najviše odgovara.
   • Smijte se! Smijeh je najbolji lijek. Birajte društvo optimističnih osoba.
   • Pijte čaj – Popijte čaj koji ima umirujuće djelovanje. Najbolji izbor je čaj od pasiflore, lavande, kamilice... Također, pokušajte čim više izbjegavati šećer i, naravno, alkohol, jer oni također mogu pojačati stres. Pijte dovoljno vode.
   • Lagano vježbajte – lagana, umjerena rekreacija djeluje pozitivno na nadbubrežne žlijezde koje su odgovorne za sintezu hormona stresa. Deset minuta istezanja ili lagane šetnje je sasvim dovoljno da biste potaknuli pozitivne procese u tijelu.
   • Boravite u prirodi – boravak u prirodi pomaže ublažiti stres, a izloženost sunčevoj svjetlosti povećat će proizvodnju vitamina D, čiji nedostatak može dovesti do depresije, anksioznosti i pojačanog stresa. Boravak na suncu “sintetizirat” će i dobro raspoloženje, jer sunčeva svjetlost potiče lučenje serotonina – tzv. “hormona sreće”
   • Pripazite da unosite dovoljno kalija. Kalij je od iznimne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju dijetu mrkvu, kukuruz, avokado, paradajz, šparoge, špinat, jabuke, marelice, banane, naranče, kruške, jagode i alge.
   • Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je također važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga cjelovite žitarice, leća, grah, cvjetača, brokula, paradajz, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete s kompleksom B vitamina, koje sadrže najmanje 50 mg vitamina B5.
   • Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.
   • Neke biljke (astralgus, ginseng, sladić, rhodiola, boražina i ashwagandha) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu.
   • L-teanin za dobro raspoloženje i brzo smanjenje stresa – L-teanin je prirodni antidepresiv, koji je zastupljen u zelenom čaju, poznatom po svojim brojnim zdravstvenim prednostima. L-teanin doprinosi dobrom raspoloženju i potiče opuštanje cijelog organizma, što će rezultirati snižavanjem razine stresa i poboljšanjem koncentracije. L-teanin se često preporučuje kao zamjena antidepresivima, jer za razliku od njih nema štetne nuspojave i simptome koji prate antidepresive, kao što su pospanost, utrnulost i tromost.
   • Pasiflora kao prirodni antidepresiv i sedativ – preparati na bazi pasiflore smiruju središnji živčani sustav, a s obzirom da nemaju štetne nuspojave, mogu se koristiti i u kombinaciji s drugim lijekovima. Često se koristi kod hiperaktivne djece, a pomaže kod opuštanja napetosti mišića, oslobađanja od tjeskobe, nervoze, problema sa spavanjem, kao i kod želučanih grčeva, koji su posljedica stresa. Pasiflora će vam pomoći i u smanjenju zabrinutosti i bezvoljnosti, a ova biljka se zbog svojih iznimnih svojstava koristi i kod odvikavanja od alkohola te opijuma.
   • Odaberite prirodne dodatke prehrani umjesto antidepresiva – poznato je da antidepresivi imaju brojne štetne posljedice po naše zdravlje, a neki od njih uzrokuju i ovisnost. Uzimanje antidepresiva ponekad postaje začarani krug iz kojeg se ne možemo osloboditi. Prirodni dodaci prehrani su jednako učinkoviti, a nemaju štetne nuspojave i ne uzrokuju ovisnost.
Četiri biljke protiv anksioznosti i stresa
   1. Korijen sladića (lat. Glycyrrhiza glabra) ima veliku ljekovitu vrijednost, te je koristan kod mnogih tegoba. Sadrži spoj srodan kortizolu, koji pomaže tijelu da se lakše nosi s anksioznošću i stresom. Nadalje, normalizira funkcije nadbubrežnih žlijezdi, smiruje um i potiče racionalno razmišljanje. Usitnite komadić korijena sladića te ga stavite u posudu s kipućom vodom. Prokuhajte pola minute i ugasite vatru. Nakon dvadeset minuta procijedite čaj i dodajte žličicu meda ili agava sirupa. Pijte čaj tri puta dnevno.
   2. Pasiflora (lat. Passiflora) poznata je po svojem sedativnom učinku. Sadrži alkaloide i glikozide koji imaju umirujuće i opuštajuće djelovanje. Pasiflora poboljšava rad živčanog sustava, potiče miran san te učinkovito uklanja stres i anksioznost. Uzmite jednu čajnu žlicu osušenog cvijeta i namačite ga u čaši vode pola sata. Procijedite i pijte tri šalice tog napitka dnevno.
   3. Gospina trava (lat. Hypericum perforatum) koristi se od davnina za uklanjanje osjećaja nemira i liječenje depresivnih poremećaja. Bogata je tvarima poput hipericina, hiperforina i flavonoida, koje potiču proizvodnju serotonina. Poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i daje tijelu energiju. Uzmite 300 mg gospine trave u obliku kapsula tri puta na dan. Kad se počnete osjećati bolje, smanjite dozu i naposljetku potpuno prekinite uzimanje kapsula.
   4. Lavanda (lat. Lavandula).Ova biljka slatkog mirisa ima veliku medicinsku vrijednost. Zahvaljujući blagotvornim umirujućim svojstvima, odlično djeluje na psihu, te stanja poput nesanice, depresije i anksioznosti. Dodajte jednu čajnu žlicu osušene lavande u 2-3 dl kipuće vode i pustite da odstoji petnaest minuta. Nakon toga procijedite čaj. Pijte tri šalice čaja dnevno.


Izvori:
http://www.krenizdravo.rtl.hr/
http://alternativa-za-vas.com/
biblija
Kristove priče E.G.White ,6str.

Adresa

Reformni pokret
adventista sedmog dana

Ribnička 12
10110 Zagreb
Gdje smo: KARTA

Bogoslužja

Subotom
09:30 - 10:30 subotnja škola
11:00 - 12:00 propovijed

Radno vrijeme ureda
ponedjeljak - četvrtak
11:00 - 15:00
Informacije:
01 3634 067 / 099 5115 225

Kontakt

ZAGREB - centrala
Ribnička 12
tel. 01/3634 067
info@rpasd.hr
OIB: 12980410812

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter. Dovoljan je jedan klik do svježih mjesečnih informacija i novosti.